Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Kurdi, narod iranske skupine, u Z Aziji (→ Kurdistan); o. 20 mil. pripadnika, pretežito u Turskoj (između 6,5 i 12 mil.), Iranu (5,4 mil.), Iraku (3,6 mil.) i Siriji (0,8 mil.). Žive i u Armeniji, Afganistanu, Libanonu. Pretežito zemljoradnici, ali i nomadski stočari. Uglavnom muslimani-suniti. Potječu od medijskih i iranskih plemena, a pod imenom Kurdi javljaju se u 7. st. – pov Pod Arapima (od 7. st.), Mongolima (13–14. st.), Turcima i Perzijancima (od 16. st.). Usprkos autonomističkomu pokretu na prijelazu 19/20. st., ugovorom u Lausannei (1923) teritorij Kurdistana podijeljen je između Iraka, Irana, Sirije i Turske. Nakon II. svj. rata kurdska oslobodilačka borba bila je nejedinstvena, opterećena klanovskim, plemenskim i polit. suparništvima te utjecajem velikih sila (SSSR, SAD) i regionalnih država koje su kurdske razmirice iskoristile za vlastite interese. Demokratska stranka Kurdistana (KDP) osnovana je kao vojno-polit. pokret u Iranu (1945) i Iraku (1946). U SZ Iranu 1945–46. postojala je kurdska autonomna Mahabadska Republika (podržavana od SSSR-a). Jedan od vodećih kurdskih lidera u Iraku bio je Mula Mustafa al-Barzani (osnivač KDP-a za Irak); predvodio je više pobuna te je 1970. postigao iračko priznanje kurdske autonomije (zakonom regulirane 1974); u sukobima pobunjenih Kurda i iračkih snaga 1960–70. bilo je oko 60 000 poginulih i ranjenih te oko 300 000 raseljenih (uglavnom Kurda). Nezadovoljan opsegom autonomije Barzani je 1974. započeo novi ustanak; nakon njegove smrti (1979) vodstvo iračke KDP preuzeli su njegovi sinovi Masud i Idris, a njihov suparnik Jalal Talabani osnovao je Patriotski savez Kurdistana (PUK). Napadi iračke vojske snažniji su 1988 (u Halabji je kemijskim oružjem ubijeno oko 6000 kurdskih civila) i 1991., kada je oko 1,5 mil. Kurda izbjeglo u Tursku i Iran (SAD i Velika Britanija uspostavljaju zonu zabrane leta za iračko zrakoplovstvo). Poč. 1990-ih na području pod svojim nadzorom (u sjevernom Iraku) KDP i PUK uspostavljaju autonomiju, 1992. održavaju izbore za regionalni parlament, a u drugoj polovici 1990-ih međusobno se sukobljavaju; 2002. dogovaraju obnovu zajedničkoga parlamenta. Pitanje kurdske autonomije ostalo je neriješeno u Iranu; 1989. ubijen je Abd al-Rahman Qasimlu, vođa iranske KDP od 1973. U Turskoj je najradikalnija Radnička stranka Kurdistana (PKK) koja je pod vodstvom Abdullaha Öcalana od sredine 1980-ih vodila gerilsku borbu (Öcalan je 1999. uhvaćen i osuđen na doživotni zatvor). U borbi protiv kurdskih pobunjenika turska je vojska više puta ulazila na područje S Iraka (1984–2003. u sukobima tur. snaga i gerilaca PKK-a bilo je oko 37 000 poginulih).


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon


Hrvatski obiteljski leksikon

Medicinski leksikon


Nogometni leksikon


Pomorski leksikon


Tehnički leksikon

Filmski leksikon


Filmska ekciklopedija


Istarska enciklopedija



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2021.