Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Drugi svjetski rat, 1939–45., vojni sukob između faš. sila Osovine, odn. Trojnoga pakta (Njemačke, Italije, Japana i njima pridruženih: Madžarske, Rumunjske, Bugarske, Finske), te Saveznika (Velike Britanije, Francuske, SSSR-a, SAD i zemalja koje su im se pridružile). Međunar. odnosi nakon I. svj. r. zasnovani su na Versailleskom i drugim međunar. ugovorima koji su već sadržavali jezgru budućih sukoba. Suprotnosti među članicama pobjedničke Antante, antagonizam između zapadnih sila i SSSR-a, svj. ekon. kriza i krajnja popustljivost zapadnih sila prema Mussolinijevoj Italiji i Hitlerovoj Njemačkoj išli su na ruku faš. režimima. – Ubrzo po dolasku na vlast (1933) A. Hitler počinje kršiti versailleske odredbe te voditi politiku revanšizma i užurbanih priprema za rat. Akcije je usklađivao s Mussolinijevom Italijom i militarističkim Japanom (→ Japan; Italija; Njemačka). Izbijanje rata ubrzano je neuspjehom pregovora (u Moskvi) između zapadnih sila (Britanije i Francuske) i SSSR-a o načinu pružanja pomoći Poljskoj i o zaštiti baltičkih država, a odmah zatim i sklapanjem pakta između J. V. Staljina i A. Hitlera. II. svj. rat počeo je 1. 9. 1939. njem. napadom na Poljsku, na što su 3. 9. Velika Britanija i Francuska navijestile rat Njemačkoj. Poljska je skršena munjevitim ratom te je otpor polj. vojske prestao do 5. 10. Na temelju sporazuma Staljin–Hitler sovj. trupe zaposjele su I dijelove Poljske. Zbog sovj. teritorijalnih zahtjeva izbio je 30. 11. rat između SSSR-a i Finske (koja je mirom od 12. 3. 1940. morala odstupiti 40 000 km2 i Vyborg). – 1940. Njemačka je (sve bez objave rata) 9. 4. okupirala Dansku, napala i 9. 6. okupirala Norvešku, u svibnju Nizozemsku (kapitulirala 14. 5) i Belgiju (zauzeta 28. 5); zaobišavši tako Maginotovu liniju, prisilila je do 22. 6. na kapitulaciju i Francusku, koju je već 10. 6. napala i Italija. – Zračnu bitku za Britaniju, kojom je htjela slomiti brit. otpor i pripremiti osvajanje Britanskoga otočja, Njemačka je izgubila u rujnu 1940. – Na I sovj. je vojska 15. 6. ušla u Estoniju, Letoniju i Litvu, koje su zatim uključene u SSSR. Od Rumunjske SSSR je oduzeo Besarabiju i S Bukovinu; pod pritiskom Nijemaca Rumunjska je predala Madžarskoj veći dio Transilvanije, a Bugarskoj J Dobrudžu. – Italija je 28. 10. napala Grčku, ali je doživjela neuspjeh. U Africi su tal. čete upale u Sudan, Keniju, Somaliju i Egipat. – 27. 9. 1940. Njemačka, Italija i Japan sklopili su u Berlinu Trojni pakt kojem su pristupile još vlade Madžarske, Rumunjske, Slovačke, Bugarske i, poslije, Jugoslavije. – 1941. Nakon tal. neuspjeha u Grčkoj i zbacivanja jugosl. vlade (26/27. 3), koja je također bila potpisnicom Trojnoga pakta, Nijemci su sa svojim saveznicima intervenirali na Balkanu: Jugoslaviju su u kratkom ratu u travnju slomili i podijelili, a ubrzo su porazili i Grčku. – Talijani su trpjeli neuspjehe i u Africi, gdje su u travnju izgubili Eritreju, a u svibnju Etiopiju. – 22. 6. Hitler je napao SSSR, a pridružile su mu se Rumunjska, Madžarska, Finska, Italija i Španjolska. Velika Britanija i SAD izjavile su spremnost pomoći SSSR-u (→ Atlantska povelja), koji je zatim stupio u savezničke odnose s njima, čime su položeni temelji antihitlerovske koalicije. Osovinske armije zauzele su u SSSR-u golema područja (baltičke zemlje što ih je godinu dana ranije SSSR okupirao, Bjelorusiju, gotovo čitavu Ukrajinu, Krim), ali ih je pred Moskvom zaustavila i odbacila Crvena armija. – Na Bliskom istoku Saveznici su osvojili Bagdad, a u srpnju Siriju. – Na Dalekom istoku Japan je 7. 12. napao am. bazu Pearl Harbor (Havaji), pa su mu 8. 12. SAD i Velika Britanija navijestile rat; Kina je 9. 12. stupila u rat na strani Saveznika, a 11. 12. Njemačka i Italija navijestile su rat SAD-u. – 1942. U početku god. Japanci su zauzeli Malaju, Singapore, Filipine i Burmu, te se iskrcali na Sumatru i Javu. Pomor. bitkama u Koraljnome moru i kod Midwaya u svibnju i lipnju am. mornarica zaustavila je jap. prodor. – 1. 1. u Washingtonu je potpisana deklaracija 26 država o protuosovinskom ratu do pobjede i o prihvaćanju načela Atlantske povelje. Na istočnom bojištu Nijemci su u ljetu prodrli duboko prema Staljingradu i S Kavkazu. Izdržavši u bitki za Staljingrad sovj. su trupe u studenom započele protunapad; ta je bitka bila jedna od prekretnica II. svj. rata. – Druga prekretnica bilo je am. iskrcavanje na Guadalcanalu (Solomonski otoci), nakon čega su Saveznici preuzeli strategijsku inicijativu u više pomor. bitaka. – I u S Africi Saveznici su preokrenuli situaciju. Osma brit. armija probila je njem.-tal. frontu kod El Alameina 3. 11. i potisnula neprijatelja prema Z; u Maroku su se 8. 11. iskrcale anglo-am. čete i opkolile osovinske snage u Africi. – 1943. Njem. vojska kapitulirala je 2. 2. kod Staljingrada i izgubila kursku bitku (5. 7 – 23. 8), jednu od najvećih u ratu, te je Crvena armija stekla strategijsku inicijativu i 6. 11. ponovno zauzela Kijev. – 12. 5. kapitulirale su osovinske snage u S Africi; 10. 7 – 17. 8. Saveznici su se iskrcali na Siciliju i u poč. rujna na J tal. kopna. To je dovelo do pada fašizma i svrgavanja Mussolinija (25. 7), primirja (3. 9), kapitulacije Italije (8. 9) i njezina stupanja u rat na strani Saveznika (13. 10). – Na području bivše Jugoslavije, u prvom redu Hrvatske i BiH, postignuti su u NOR-u veliki uspjesi, a zasjedanja AVNOJ-a 1942. i 1943. značila su polit. pobjedu nove, antifaš. vlasti. – Na sastanku šefova savezničkih vlada (W. Churchill, F. Roosevelt, J. Staljin) u Teheranu 28. 11 – 1. 12. odlučeno je da se u Europi otvori druga fronta. – Na Dalekom istoku am. snage su napredovale iskrcavši se na Gilbertovim otocima. – 1944. U tijeku god. sovj. armija uspjela je vratiti gotovo čitavo područje SSSR-a i započela operacije za oslobođenje okupiranih zemalja i uništenje hitlerovske Njemačke. Na Zapadu su Saveznici 4. 6. zauzeli Rim i 6. 6. otvorili drugu frontu iskrcavši se u Normandiji te, u kolovozu, na J Francuske (25. 8. oslobodili Pariz). U kolovozu je Crvena armija ušla u Rumunjsku, u rujnu u Bugarsku, u prosincu djelomično u Madžarsku; 19. 9. Finska je sklopila primirje sa SSSR-om; 11. 10. oslobođena je Atena, a jedinice NOVJ zajedno s jedinicama Crvene armije 20. 10. oslobodile su Beograd. Do rujna su oslobođene Francuska, Belgija, Luksemburg i dio Nizozemske. – Na Pacifiku su se am. snage iskrcale u siječnju na Marshallove otoke, u lipnju na Marijanske otoke i u listopadu na Filipine. – 1945. Šefovi savezničkih vlada odlučili su na konferenciji u Jalti (4–12. 2) o završnim operacijama za uništenje njem. i jap. oružane sile. – Na istočnoj fronti od Baltika do Drave i Srijema napredovale su sovj. trupe i zauzele Istočnu Prusku, ušle u Varšavu (17. 1), Budimpeštu (13. 2), dijelove Poljske i Madžarske te zauzele Beč (13. 4); na Labi su se 25. 4. sastale sa anglo-am. četama, koje su u travnju prodrle u Bavarsku, probile tal. frontu kod Bologne te doprle do Austrije i Soče. Slomivši posljednju obranu Nijemaca, Crvena je armija 2. 5. zauzela Berlin; 8. 5. Njemačka je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju; 9. 5. u Prag je ušla Crvena armija. – Na Dalekom istoku am. vojska se 9. 1. iskrcala na Luzon, 19. 2. na Iwo Jimu, a 1. 4. na Okinawu u otočju Ryukyu; u svibnju je oslobođena Burma. Nakon kapitulacije Njemačke u rat protiv Japana ušao je 8. 8. SSSR napavši Mandžuriju i Sahalin. SAD su 6. 8. bacile atomsku bombu na Hirošimu, a 9. 8. na Nagasaki. Na to je Japan 14. 8. objavio svoju bezuvjetnu kapitulaciju, koja je formalno potpisana 2. 9., što je značilo i kraj II. svj. rata. – U ratu je sudjelovala 61 država sa 2,1 mlrd. stanovnika; razaranja i pustošenja procijenjena su na o. 278 mlrd. am. dolara; mobilizirano je bilo 110 mil. ljudi, od toga je poginulo 55–60 mil., a ranjeno 35 milijuna.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Drugi svjetski rat, vojni sukob 1939–45. između Sila osovine ili Trojnoga pakta (Njemačka, Italija, ...

Bombardiranje VARŠAVE, rujan 1939.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.