Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Domovinski rat, rat za obranu nezavisnosti Hrvatske 1991–95; započeo s raspadom Jugoslavije (1990–91) i pobunom dijela Srba u Hrvatskoj (od kolovoza 1990), pomaganih od Jugoslavenske narodne armije te Srbije i Crne Gore. Glavna žarišta srp. pobune bila su u I i Z Slavoniji, na Baniji i Kordunu te u Lici i oko Knina (uglavnom na području s većinskim srp. pučanstvom). Nakon početnih sukoba u prvoj polovici 1991 (Pakrac 19. 3., Plitvice 31. 3., Borovo selo 2. 5. i dr.), u kolovozu 1991. iz Srbije započinje izravna agresija na Hrvatsku (pad Vukovara 18. 11. 1991., nakon tromjesečnih napada srp. snaga). Napadima su bili izloženi Vinkovci, Osijek, Karlovac, Sisak, Gospić, Zadar, Šibenik, Dubrovnik i dr. gradovi. Potkraj 1991. srpske su snage nadzirale oko 26,5% drž. teritorija (oko 15 000 km2) na kojem su proglasile »Republiku Srpsku Krajinu« (19. 12. 1991) te progonile hrv. pučanstvo; zbog sukoba bilo je raseljeno oko 700 000 stanovnika. Poč. 1992. uspostavljeno je primirje pod nadzorom međunar. Zaštitnih snaga UN-a (UN Protection Force – UNPROFOR). 1992–93. učestali su oružani incidenti, povremeni su sukobi, a hrv. snage oslobađaju pojedina područja (u J Dalmaciji, šibenskom i zadarskom zaleđu, okolici Medaka i dr.). U siječnju 1995. vodstvo pobunjenih Srba odbija plan o srp. autonomiji (tzv. plan Z-4); potom hrv. snage oslobađaju dijelove Posavine i Z Slavonije (akcija Bljesak, 1. i 2. 5. 1995) te S Dalmaciju, I Liku, Kordun i Baniju (akcija Oluja, 4–7. 8. 1995), pri čemu je izbjegla većina Srba. Reintegracija preostaloga područja pod srp. nadzorom (u Podunavlju), ostvarena je → Erdutskim sporazumom. Procjenjuje se da je u Domovinskom ratu Hrvatska imala između 13 000 i 16 000 poginulih.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.