Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Česi, zapadnoslav. narod nastanjen u Češkoj (11,3 mil. pripadnika), a žive i u Slovačkoj, Austriji, Hrvatskoj (10 510), Rumunjskoj, SAD i Rusiji. Pretežito rimokatolici, ali ima i pripadnika češke narodne crkve i protestanata. – pov Č. naseljavaju kraj oko sr. toka Labe između 5. i 6. st. i postupno se šire po Češkoj i Moravskoj. 623–658. Č. su u sklopu slav. države kneza Sama, a potom ovisni o Avarima, Francima, Nijemcima (843). U Velikomoravskoj državi (830–906) za kneza Rastislava (846–870) primili su kršćanstvo (→ Ćiril i Metod). S propašću Velikomoravske države (dolaskom Madžara ili Ugra 906), središte države prebačeno je u Češku. Za Přemyslovića (8–13. st.) Č. su bili sad neovisni, sad u vazalnom odnosu prema Njemačkom carstvu. Kralj. titulu dobio je Přemysl I. 1198. Porazom Přemysla II. Otakara (1253–78) na Moravskom polju 1278., veći dio njegove države (od Baltika do Jadrana) pripao je njem. caru Rudolfu Habsburgu. Vladar iz kuće Luksemburg, Karlo IV (I) 1346–78 (ujedno njem.-rim. car), proširio je svoju vlast na Lužicu i Šlesku. On je u Pragu 1348. osnovao prvo sveuč. u sr. Europi. Isticao je češ. neovisnost bez feud. podložnosti Njemačkom Carstvu. Poslije spaljivanja J. Husa vođeni su u Češkoj i okolnim zemljama husitski ratovi (1419–36). Nakon bitke na Mohaču i smrti Ljudevita II. Jagelovića došli su s Ferdinandom I. na vlast Habsburgovci (1526–1918). Protureformatorski stav Habsburga doveo je 1618. do ustanka češ. protestantskoga plemstva (ujedno i Tridesetogodišnji rat), svrgnuća Ferdinanda II. i izbora Fridrika V. Falačkoga za češ. kralja 1619. Ustanici su poraženi 1620 (Bílá hora), a Č. postaje austr. pokrajinom. Potkraj 18. st. počinje češ. nar. preporod. Građanska skupština 1848. traži ravnopravnost s Nijemcima i ujedinjenje češ. zemalja. Nar. odbor odbio je suradnju sa svenjemačkim frankfurtskim parlamentom, a član Nar. odbora F. Palacký, borac za federalističku Austriju, bio je predsj. Slavenskoga kongresa u Pragu (2–11. 6. 1848). Praški ustanak koji je skršila vojska u lipnju 1848. i zatim Bachov apsolutizam umrtvili su polit. život. 1860-ih prevladavala je Staročeška stranka (za češ. autonomiju unutar Austrije), a po izbornoj pobjedi 1891. Mladočesi (za češku neovisnost). Sve jače težnje za odcjepljenjem od Monarhije zastupali su »realisti« već od 1893. u sukobu s Mladočesima. Njihov prvak T. G. Masaryk, koji je već 1914. emigrirao, organizirao je u inozemstvu pokret (Československá národní rada) protiv Austro-Ug. Monarhije i za osnivanje samostalne republike (→ Čehoslovačka).


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.