Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Crna Gora, država u JI Europi; 13 812 km2, 616 500 st. (Crnogorci 61,8%, Muslimani 14,6%, Srbi 9,3%, Albanci 6,6%, Hrvati 1,0%, ostali 6,7%). Gl. grad Podgorica (1945–92. Titograd). Veći gradovi: Nikšić, Pljevlja, Cetinje. Obuhvaća veći planinsko-kotlinski i manji primorski dio. Primorsku C. G. čine usko primorje sa zaljevom Boka kotorska i na JI nizinsko područje Skadarske zavale sa Zetskom ravnicom. Planinsko-kotlinsku C. G. čine zaravan Katunskoga krša, visoka 800–1000 m, oblast Brda – visoki planinski grebeni (Durmitor, 2522 m), zaravni s dubokim kanjonima (Tara) i SI škriljavo gorje i kotline. Klima je mediteranska do planinska; obilne padaline (Crkvice, 4000–5000 mm godišnje). Rijeke: Lim, Tara, Ćeotina (slijev Crnoga mora), Morača, Zeta, Bojana (Jadranski slijev). Jezera: Skadarsko (najveće); planinska ledenjačka jezera (Crno, Biogradsko, Plavsko). Šume prekrivaju 39,5% površine. Uzgoj agruma, maslina i ranoga povrća. Stočarstvo (ovce, goveda), ribarstvo. Ležišta boksita, olovno-cinkove rude i lignita. Metalurgija (aluminij, željezo), elektroind., proizvodnja morske soli. Turizam os. u Boki kotorskoj. Gl. luka Bar, zračna luka Podgorica. pov – U ← 3. st. na području današnje C. G. formirala se ilir. država; nakon razdoblja rim. i biz. vlasti, ondje su se naselili Slaveni (Duklja, Zeta). 1189. Zeta je pripojena Raškoj; 1361. osamostaljuje se od vlasti Nemanjića, ali ju je 1421. kao naslijeđe dobio Stefan Lazarević. 1439. zetsko primorje osvojili su Mlečani. U 16. st. u Zeti jačaju Balšići, pa Crnojevići. Potkraj 15. st. zemlju su zauzeli Turci; nakon dugih protutur. borbi, C. G. se pod cetinjskim vladikama Petrovićima Njegošima i s osloncem na Rusiju osamostalila u 18. st. Za Danila Petrovića Njegoša postaje kneževinom (1852). Nakon pobjede nad tur. vojskom na Grahovu (1858), C. G. dobiva međunar. priznate granice prema Turskoj. Nakon ratova s Turskom 1862–63. i 1876–78., Berlinski je kongres priznao neovisnost C. G. God. 1910. postaje kraljevinom. U balkanskim ratovima proširila granicu prema Novom Pazaru i Metohiji; u I. svj. ratu borila se na strani Srbije; okupirana od austroug. trupa 1915; 1918. ujedinjena s Kraljevinom Srbijom (pad dinastije Petrovića), potom ulazi u sastav Kraljevine SHS. Od 1929. do 1941. obuhvaćena u Zetskoj banovini sa sjedištem na Cetinju. U II. svj. ratu okupira je Italija (1941–43), a potom Njemačka (dijelove pograničja zauzima Albanija). Oružani otpor vodio je komun. partiz. pokret. C. G. uspostavlja svoje organe vlasti, iz kojih nakon oslobođenja zemlje (1945) nastaje Crnogorska narodna skupština. U sastavu Jugoslavije, Srbiji je ustupila Metohiju (1945), a stekla veće primorje, J dio Dalmacije do 1918. i bosansko-herceg. koridor do mora preko Sutorine. Ustavnim promjenama 1963. i 1974. unaprijedila je svoju političku samostalnost u sastavu jugosl. federacije. S raspadom socijalističke Jugoslavije poč. 1990-ih ostala je u savezu sa Srbijom, podupirući srp. stranu u ratu u Hrvatskoj i u BiH. Vodeći polit. utjecaj imaju Momir Bulatović (predsjednik 1990–98) i Milo Đukanović (premijer 1991–97. i od 2003; predsjednik 1998–2002); surađuju do 1997., a potom se razilaze oko pitanja crnog. samostalnosti (zagovara je M. Đukanović). 1992–2003. dio SR Jugoslavije, a potom u sastavu drž. zajednice Srbije i Crne Gore. Od 2006. neovisna država. Od 2003. predsjednik je Filip Vujanović (premijer 1998–2002).

 


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

CRNA GORA

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.