Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Zagreb, gl. grad Hrvatske; središte županije i nadbiskupije; 779 145 st. (sastoji se od 17 gradskih četvrti i čini posebnu administrativnu jedinicu Grad Zagreb). Leži uz Savu, u podnožju Medvednice. Najstariju jezgru čine zidine Gradeca (Grič; izgrađeni u 13. st.) i Kaptola (15–16. st.). Kult.-povijesni spomenici: u Gradecu (današnji Gornji grad), toranj Lotrščak, Kamenita vrata, Popov toranj sa zvjezdarnicom, got. crkva sv. Marka (14–15. st.), barokna crkva sv. Katarine (17. st.), palače Zrinskih i Oršić-Rauch; na Kaptolu, got. katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije (13–15. st.; obnovljena krajem 19. st.), Nadbiskupska palača (18. st.). Parkovi Zrinjevac, Tuškanac, Maksimir (sa zool. vrtom). Sveuč. (osn. 1669), HAZU (osn. 1866. kao JAZU), Matica Hrvatska, Pedagoška, Glazbena i Umjetnička akademija, galerije (Strossmayerova, Moderna, Galerija primitivne umjetnosti i dr.), Gliptoteka, kazališta (HNK, 1894–95., Komedija, Gavella, Kerempuh i dr.), Filharmonija, Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Knjižnica HAZU, muzeji (Arheološki, Povijesni, Etnografski, Tehnički, Prirodoslovni, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba, Muzej Mimara), znanstveni instituti (Institut Ruđer Bošković, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Geofizički zavod i dr.). Strojogradnja, elektroind., proizvodnja medicinskih instrumenata, precizne mehanike, elektroda, tekst., kožarska, kem., farmaceutska, prehr., duhanska ind., proizvodnja papira, obuće, boja i lakova te grafička ind. Međunar. Zagrebački velesajam. Međunar. zračna luka Pleso. – pov Nalazi iz prapovijesti. U rim. doba naselje u selu Šćitarjevu (Andautonia). Nalazi iz ranoga sr. vijeka (Kruge). U pov. izvorima Z. se spominje 1094. prilikom osnutka biskupije. Na području današnjega Z. razvijala su se dva grada: oko katedrale biskupski i kaptolski Z. (današnji Kaptol), a oko županske utvrde slobodni kralj. grad Gradec (današnji Gornji grad), koji je dobio povlastice nakon provale Tatara 1242 (Zlatna bula Bele IV). Neprestani sukobi između Gradeca i Kaptola datiraju iz 13. st. Oba su grada stvarno spojena već u 16. st., iako je pravno ujedinjenje ostvareno tek carskim patentom 1850. Z. je već u 16. st. gl. središte kraljevstva, ali to postaje konačno tek u 18. st. U 17. st. postaje značajnim kult.-prosvj. središtem (isusovačka gimnazija, 1607; akademija, 1669). Stradao od požara (1645., 1674., 1706., 1731), kuge (1647., 1682) i potresa (1880). 1866. osnovana je JAZU (danas HAZU), 1874. moderno Sveučilište. Za II. svj. rata glavni grad NDH, ali i jedno od najvažnijih središta hrv. antifaš. pokreta. Nakon rata glavni je grad Hrvatske kao republike u jugosl. federaciji; ostaje vodeće hrv. kulturno i gospodarstveno središte. Broj stanovnika uvećan je sa 266 512 (1945) na 566 074 (1971). S hrvatskom nezavisnošću 1991. postaje državna prijestolnica. Potkraj Domovinskoga rata 1995. srpske su snage s više raketnih projektila gađale gradsko središte.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Zagreb, gl. grad Hrvatske; 779 145 st. na području upravne jedinice Grad Z. (2001). U Zagrebu se nogomet ...

ZAGREB, Veduta grada Zagreba sa zemljovida Zagrebačke biskupije, rad mjernika J. Szemana iz 1828., NSK, Zagreb

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.