Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Venecija (tal. Venezia, hrv. pov. naziv Mleci), grad i luka u S Italiji, na SZ obali Jadranskoga mora; 271 073 st. Središte regije Veneto. Nastala u poč. 5. st. na otočiću u istoimenoj laguni, poslije se proširila na 118 otočića međusobno odvojenih kanalima. Duž Canal Grandea reprezentativne pal. iz 13–18. st. Crkva sv. Marka (9–11. st.) sa zvonikom, Duždeva palača (14–16. st.), različiti muzeji, galerije, fakultet, instituti. Biennale modernoga i staroga slikarstva, moderne glazbe i film. umjetnosti (Venecijanski filmski festival) te dr. priredbe i izložbe međunar. značaja. Turizam. Novi dio grada razvija se od 19. st. na kopnu. Kovinarstvo, petrokemija, brodogradnja. – pov Grad-republika; ime je dobila po plemenu → Veneti, a nastala je kao pribježište pučanstva iz okolice pred Hunima i dr. osvajačima u 5. st.; u 6–11. st. pod vrhovništvom je Bizanta; 697. spominje se prvi dužd, koji od 811. ima sjedište u Rialtu. Radi neometane plovidbe trg. brodova uz hrv. obalu, V. je do kraja 9. st. plaćala danak hrv. i neretljanskim vladarima. Dužd Pietro II. Orseolo odbio je plaćanje danka o. 1000. te u pohodu protiv Hrvatske zauzeo njezina gl. pomor. uporišta, koja je zatim osigurao njegov sin Oton 1018. Neovisnoj Veneciji (od 11. st.), Bizant je 1085. prepustio nominalno vrhovništvo nad Dalmacijom i Istrom; od tada vodi stoljetne borbe s hrv.-ug. vladarima za I obalu Jadrana. Kao trg. posrednik između Levanta i Europe V. se okoristila križarskim ratovima. Na poticaj dužda E. Dandola u IV. križarskom ratu osvojeni su Zadar (1202) i Carigrad (1204), a V. je sudjelovala i u komadanju Bizanta, dobivši Eubeju, Kretu, dio Moreje, Jonskih otoka i samoga Carigrada. Od tada je V. oligarhijsko-aristokratska republika (Veliko vijeće najviša je drž. vlast, Malo vijeće izvršna vlast, Vijeće četrdesetorice ima sudsko-polit. funkcije, Vijeće umoljenih vodi vanjsku politiku). Nakon izgubljenoga rata (1356–58) s hrv.-ug. vojskom, morala se odreći Dalmacije, ali je u ratu 1357–81. porazila svojega gl. trg. suparnika Genovu, te kao gospodar Sredozemlja stekla monopol na levantsku trgovinu. U prvoj pol. 15. st. zaposjela je velik dio hrv. obale, zavladala znatnim područjem u S Italiji te zauzela Zante (grč. Zákinthos), Kefaliniju (grč. Kefallinía), a 1489. i Cipar. U to doba ima o. 200 000 st. i vlada državom od o. 2,5 mil. podanika. U ratovima s Turcima (1645–69., 1684–99., 1716–18), trpi teritorijalne gubitke na Balkanu, izuzev proširenja u Dalmaciji. Napoleonovi pohodi u Italiji dokrajčili su njezinu vlast. Posljednji dužd abdicirao je 1797. Pod vlašću je Austrije 1797–1805., Napoleona 1805–14. te ponovno Austrije 1815–66. Nakon Austr.-tal. rata 1866. pripala Italiji.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Venecija (Mletci), grad i luka u tal. pokrajini Veneto, smješten u istoimenoj laguni, 5km od kopna, ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.