Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Velika Britanija i Sjeverna Irska (službeni naziv: United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland, Ujedinjeno Kraljevstvo, krat. UK), država na istoimenom otoku i S dijelu Irske; sastoji se od → Engleske, → Škotske, → Walesa i → Sjeverne Irske; 244 110 km2, 58 789 194 st. V. B. obuhvaća planinski dio na S (Škotska i S Engleska) i na Z (Kambrijsko gorje), te niski i brežuljkasti dio na J i JI. Najviši je vrh Ben Nevis, 1343 m, u gorju Grampian. Klima je oceanska s god. amplitudom temp. 8 °C na SZ i 14 °C na JI. Oborine su obilne tijekom cijele godine; magle su najčešće zimi. Snježni pokrov traje prosječno 5 dana na JZ, 25 dana na SI. Na klimu utječu u prvom redu Golfska struja i islandske ciklone. Riječna je mreža gusta, iako su rijeke kratka toka; najdulje su Severn, Temza (Thames), Trent-Humber, Clyde, Mersey. Rijeke imaju duboka korita s obiljem vode; plovnost ovisi o visini plimnoga vala i duljini njegova prodiranja uzvodno. Plovne rijeke uglavnom povezuju međuriječni kanali. Jezera su većinom ledenjačkoga podrijetla, jezero Ness u dolini Glen More tektonskoga. Najveći dio V. B. zauzimaju travnjaci. Najraširenije su hrastove i bukove šume, na Škotskim planinama crnogorične i brezove, a na Peninskom gorju zimzelene šikare. Pučanstvo: Englezi, Škoti, Velšani, Irci i dr. Službeni jezik engleski; keltski se govori na škotskom visočju i na Hebridima (gaelski), Walesu (velški ili kimrički), Sjevernoj Irskoj (irski) i na otoku Manu (mankski). Najgušće je naseljena Engleska, a najrjeđe Škotska. U gradovima živi 92% st. Najpoznatija sveučilišta: Oxford, Cambridge, London, Manchester, Edinburgh, Liverpool. Uzgaja se pšenica, ječam i zob, krumpir, uljna repica i šećerna repa; vrtlarstvo. Stočarstvo (većinom goveda i ovce). Ribarstvo. V. B. bogata je ugljenom, ali njegovo značenje opada nakon otkrića zemnoga plina (1967) i nafte (1969) u podmorju Sjevernoga mora. Prema proizvodnji nafte (100–130 mil. t godišnje) među vodećim je zemljama svijeta. Iskorištavaju se ležišta olovne, željezne, bakrene, kositrene i magnezijeve rude te soli, srebra, kaolina, glinenca. Crna i obojena metalurgija (tzv. prljava industrija) postupno nestaje. Brodogradnja (Belfast, Glasgow, Newcastle, Liverpool, Barrow) gotovo je zamrla. Vrlo je razvijena elektronička, automobilska i zrakoplovna ind. (Birmingham, Coventry, Bristol, Oxford, Luton), ind. poljoprivr. i alatnih strojeva (Birmingham, Coventry, Leicester), tekstilnih strojeva (Manchester, Leeds, Dundee), šivaćih strojeva, generatora, transformatora, elektromotora (Birmingham, Stafford, Manchester, London), vagona, el. i dizelskih lokomotiva, preciznih aparata, alatnih strojeva, računala, elektroničkih elemenata, videorekordera, televizora, satova, noževa (Sheffield), vunenih tkanina (Leeds, Bredford, London), pamučnih (Manchester), lanenih (Sjeverna Irska) i svilenih tkanina (Macclesfield) te kemijskih vlakana. Jaka je ind. kemijskih proizvoda, cementa, papira, porculana, keramike, prehr. proizvoda, piva, margarina, ribljih prerađevina (Aberdeen, Edinburgh, Swansea, Londonderry, Great Yarmouth i dr.), žestokih pića i cigareta (Bristol, Nottingham, London) te lijekova. Najveće su luke Sullom Voe (nafta), London, Tees i Hartlepool, Grimsby i Immingham, Firth of Forth. Gl. zrakoplovne luke: London, Manchester, Glasgow, Luton, Birmingham, Belfast, Aberdeen, Edinburgh. – pov Zakonom o uniji (1707) Engleska i Škotska ujedinile su se u Veliku Britaniju koja je, nakon Rata za španj. baštinu (1701–14) i Sedmogodišnjega rata (1756–63), te pošto je stekla dominantan položaj u Indiji i Kanadi, postala vodećom polit. silom u svijetu. Smrću kraljice Ane na prijestolje dolazi hanoverska dinastija (1714–1901; vladari: Đuro [George] I., II., III., IV., Vilim IV., Viktorija). U ratu sjevernoam. kolonija za neovisnost (1775–83), V. B. pretrpjela je poraz. Unatoč tomu gubitku rasla je brit. kolonijalna moć, a gospodarski razvoj dobio nov polet s ind. revolucijom. Ekon.-soc. probleme koje je ta revolucija ubrzo izazvala otežali su ratovi protiv revoluc. Francuske (1792–1802) i protiv Napoleona (1803–15). Pobuna u Irskoj (1798) izazvala je priključenje Irske Velikoj Britaniji (1800). Premda je Bečki kongres (1814–15) proširio brit. kolonijalne posjede, u zemlji je došlo do ekon. krize i žestokih klasnih sukoba koji dosežu vrhunac u čartističkome pokretu (→ čartizam). Radi osiguranja komunikacija sa svojim posjedima u Aziji, V. B. aktivno je sudjelovala u rješavanju tzv. istočnoga pitanja: pomagala je borbu Grka za neovisnost (1821–30), bila protivnik Rusije u Krimskom ratu (1853–56), učvrstila se u Egiptu, prodrla u Sudan. Nagli uspon njem. imperijalizma naveo ju je na savez s Francuskom 1904 (Entente cordiale) i na napuštanje politike »sjajne izolacije« (splendid isolation). U I. svj. ratu ušla je nakon njem. kršenja belg. neutralnosti. Versailleskim mirovnim ugovorom povećala je svoje kolonijalno carstvo, ali je 1922. bila primorana priznati neovisnost J Irske. Nakon I. svj. rata nastavila je svoju politiku »ravnoteže sila« u Europi i nastojala ojačati Njemačku na štetu Francuske, a nakon dolaska nacista na vlast prema A. Hitleru provodila je »politiku primirivanja« (appeasement policy), pa je zato bila i glavnim protagonistom »münchenske politike« (→ Münchenski sporazum). Toj se politici popuštanja nacističkoj agresiji suprotstavio W. Churchill koji je, pošto je Njemačka 1939. izazvala II. svj. rat, došao na mjesto »münchenskoga« premijera N. Chamberlaina. Nakon kapitulacije Francuske 1940., V. B. našla se sama nasuprot sveukupnomu njem. ratnomu stroju; izgubivši zračnu bitku za Britaniju (kolovoz– rujan 1940), Hitler je bio primoran odustati od planirane invazije Brit. otočja. Brit. trupe i zračno-pomor. snage bile su najvažniji sudionici u slamanju snaga Osovine u S Africi, u desantu na Siciliju, desantu u Normandiji te u bitki za Atlantik. Premda među pobjednicima u II. svj. ratu, V. B. izašla je iz njega ekonomski oslabljena. Pokret za neovisnost koji je silno ojačao u brit. kolonijalnim zemljama nakon II. svj. rata doveo je do raspada Brit. Carstva, no velik broj novooslobođenih bivših brit. kolonija priključio se Commonwealthu. Na izborima 1945. pobijedili su laburisti (s premijerom C. Attleejem 1945–51). 1949. Velika Britanija sudjeluje u osnivanju NATO-a. Konzervativci su ponovno došli na vlast s premijerom W. Churchillom (1951–55), A. Edenom (1955–57), H. Macmillanom (1957–63), A. Douglas-Homeom (1963–64). Laburisti su ponovno na vlasti 1964–70 (H. Wilson), pa konzervativci 1970–74 (E. Heath), 1974–76 (H. Wilson) i 1976–79 (J. Callaghan). 1973. Velika Britanija je pristupila Europskoj ekonomskoj zajednici. 1979. na vlast dolaze konzervativci pod vodstvom M. Thatcher, koja pobjeđuje i na izborima 1983. i 1987., a 1990. povlači se s mjesta lidera stranke i premijera; novi vođa konzervativaca i premijer John Major pobjeđuje na izborima 1992 (na vlasti je do 1997). Đuru VI (dinastija Windsor: vladari Đuro V. i Eduard VIII) naslijedila je 1952. Elizabeta II., Nakon žestokih nemira i krvoprolića u Sjevernoj Irskoj, koja su počela 1968., brit. vlada poslala je trupe u taj dio Ujedinjenoga Kraljevstva, a 1972. raspustila sjevernoirski parlament i preuzela izravnu upravu. 1982. V. B. ratuje s Argentinom (( Falklandski rat). Poč. 1991. sa SAD-om sudjeluje u napadima na Irak. Član je Europske unije od njezina zasnivanja 1992. U 1990-im angažirana je u rješavanju sukoba u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. S Irskom 1995. pokreće pregovore o uspostavljanju sjevernoirske autonomije; sporazum je postignut 1998., a njegovo provođenje ostalo je problematično i poč. 2000-ih. Od 1997. premijer je laburist A. Blair; reizabran je 2001 (politički vodeće ostale su laburistička i konzervativna stranka). 2003. V. B. glavni je am. saveznik u napadu na Irak; vojnu prisutnost održala je na Gibraltaru i Cipru.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.