Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Švicarska, država u sr. Europi; 41 285 km2, 7 288 010 st. Gl. grad Bern, veći Zürich, Basel i Ženeva. Između Jure na SZ i Alpa na J i JI (nekoliko vrhova iznad 4000 m; ledenjak Aletsch) pruža se najgušće naseljena Švicarska visoravan (500–1000 m). Klima je umjereno kontinentalna do planinska; nagle promjene temperature uzrokuje suh i topao vjetar fen. Gusta riječna mreža (Rajna, Rhône, Tessin, Inn) ističe se velikim hidroenergetskim potencijalom. Jezera: Nešatelsko, Ciriško, Firvaldštetsko i niz manjih; velika jezera u rubnim područjima (Bodensko, Ženevsko, Lago Maggiore, Lugano) Š. dijeli sa susjednim zemljama. Šume pokrivaju 25% površine; prostrane livade i pašnjaci dopiru do granice vječnoga snijega (2600–3000 m). Stanovnici Švicarci; službeni su jezici njemački (njime govori 64% stanovnika), francuski (19%), talijanski (8%) i retoromanski (0,6%). Š. ima 7 sveuč. Ratarstvo: žitarice, krumpir, šećerna repa, vinova loza. U stočarstvu prevladava uzgoj goveda i svinja. Svjetski je značajna proizvodnja strojeva (brodski motori, el. uređaji), preciznih instrumenata, satova i lijekova. Tekst., drvna, kem., metalurška i prehr. ind. Jak turizam. Bankarstvo. Š. ima vlastitu trgovačku mornaricu s matičnom lukom u Baselu. Gl. međunar. zračne luke: Zürich, Bern, Basel i Ženeva. – pov Tragovi ljudskih naselja u Š. potječu iz paleolitika. Starosjedioci keltski Helvećani, došli su ← 58. pod rim. vlast. U 3–6. st. zaposjeli su je Alemani, Burgundi i Franci; kršćanstvo je prevladalo u 7–8. st. U 9. st. podijeljena između Švapske i Burgundije. Ujedinjena 1032. u sastavu njem. Svetoga Rimskoga Carstva, Š. je u 13. st. podijeljena na feud. kneževine koje su velikim dijelom bile pod dominacijom habsburških i savojskih grofova. Odupirući se Habsburgovcima, središnji kantoni Uri, Schwyz i Unterwalden sklopili su 1291. obrambeni savez. Nakon pobjede nad austrijskom vojskom kraj Morgartena (1315) njima su se do 1355. pridružili kantoni Luzern, Zürich, Zug, Glarus i Bern. Po kantonu Schwyz savez je dobio ime Švicarska Konfederacija (Eidgenossenschaft). 1386. Habsburgovci su ponovno poraženi kraj Sempacha; 1476. pobijeđeni su i Burgunđani Karla Smjeloga kraj Grandsona i Murtena. Mirom u Baselu 1499. njem. car Maksimilijan I. prisiljen je priznati punu neovisnost Švicarske Konfederacije, koja je do 1513. obuhvatila 13 kantona. Reformatorski rad U. Zwinglija 1519 (u Zürichu) i J. Calvina 1541 (u Ženevi) izazvao je vjerske sukobe koji su dugo potresali Š. Unatoč toj podvojenosti, sporazumom u Wilu 1647. Švicarci su se sporazumjeli da očuvaju neovisnost, koja je Vestfalskim mirom 1648. dobila prvi put međunar. potvrdu. Pod utjecajem Francuske revolucije, Švicarci su uz pomoć Francuza osnovali Helvetsku Republiku, u kojoj je suverenitet kantona prenesen prvi put na središnju vlast, ali je Napoleon 1803. uspostavio kantonalnu autonomiju. 1813. proglašena je švic. neutralnost; novim Federalnim sporazumom (1814) Š. je opet postala konfederacija sa stalno određenim granicama (22 kantona i 6 polukantona), kojoj je Bečki kongres priznao status neutralnosti. U građ. ratu 1847. federalne su snage porazile vojsku sedam kat. kantona udruženih u tzv. Sonderbund, pa je od 1848. Š. savezna država u čijim kantonima ravnopravno žive Švicarci njem., franc., tal., i retoromanskoga jezika. Političke ovlasti kantonalne i savezne vlasti regulirane su ustavom iz 1874 (poslije je mijenjan i dopunjavan). U I. i II. svj. ratu Š. je bila neutralna. Političku i gospodarstvenu stabilnost održala je i nakon II. svj. rata; 1960. je među osnivačima Europskoga udruženja za slobodnu trgovinu. U vanjskoj je politici održala neutralnost te je UN-u pristupila tek 2002. Nakon parlamentarnih izbora 2003. vodeće stranke ostale su Švicarska narodna stranka, Socijaldemokratska stranka, Radikalno-demokratska stranka i Kršćansko-demokratska narodna stranka. Predsjednik republike, tj. Federalnoga vijeća (savezne vlade) ima mandat u trajanju od jedne godine; 2005. na tom je položaju Samuel Schmid.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Švicarska. Srednjoeur. država; 41 285 km2 i 7,1 mil. st. Gl. grad Bern. Najstariji švic. klubovi nastali ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.