Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Sicilija, tal. otok u Sredozemnome moru; 25 426 km2, 4 968 991 st. Gorovit otok, najviši vrh vulkan Etna (3323 m). Klima sredozemna; najveća rijeka Simeto. Upravno središte Palermo. Veći gradovi: Catania, Messina, Siracusa. Zemljoradnja (žitarice, vinova loza, agrumi, masline); u stočarstvu ovce. Ima sumpora i zemnoga plina. Rafinerije nafte, kem. ind. Turizam. – pov Od kraja ← 2. tisućljeća starosjedioce Sikane potiskivali su Sikuli i Elimljani, a poslije Feničani. Između ← 8. i ← 6. st. Grci su na otoku osnovali kolonije (Sirakuza, Gela), koje su od ← 6. st. ratovale s Kartažanima. Nakon poraza Kartage u Prvom punskom ratu (← 241), S. je postala rim. provincija, žitnica Rimskoga Carstva. Pod vlašću Vandala i Gota od 5. st., Bizanta od 535., Arapa 827. Pošto su je osvojili Normani 1061–91., S. je bila (1130–1282) u drž. zajednici s Napuljem (Kraljevstvo Obiju Sicilija). Pod Hohenštaufovcima je 1194–1268., zatim pod Anžuvincima, koji su zbačeni u »sicilijanskoj večernji« 1282. Nakon dugogodišnje aragonske te španj. uprave, u rukama je savojskih vojvoda (1713), potom Habsburgovaca. Za vlade španj. Burbonaca, S. je opet ujedinjena s Napuljem s kojim tvori Kraljevstvo Obiju Sicilija (1735–1860), koje je 1860. zaposjeo Garibaldi te priključio Italiji 1861. U II. svj. ratu S. je poprište borbi nakon savezničkoga desanta 1943. Talijanskim ustavom 1947. postala je jednom od autonomnih pokrajina.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.