Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Sarajevo, gl. grad BiH, leži u podnožju Trebevića s obje strane rijeke Miljacke; o. 416 500 st. Polit., kult. i gospodarsko središte. Sveuč., Akademija, Zemaljski muzej, Narodna knjižnica, Državni arhiv, galerije. Mnogobrojni kult.-pov. spomenici, crkve i džamije. Ind. duhana, ćilima, tekstila, motora, kem., drvnih i prehr. proizvoda; metalurgija. – pov Područje grada naseljeno još u neolitiku (Butmir); krajem brončanoga doba naselili ga Iliri, 9. god. pokorili ih Rimljani i podigli naselje u Ilidži, koje je u 3. st. dobilo status kolonije. Poč. 7. st. područje naseljavaju Slaveni, sred. 10. st. pripadalo je »zemljici Bosni« (K. Porfirogenet), 1244. u sastavu je župe Vrhbosne. Grad Vrhbosna spominje se 1379., a na kraju 14. i poč. 15. st. u posjedu je kneza Pavla Radinovića i njegovih nasljednika. Gradove Hodidjed i Vrhbosnu Turci su zauzeli 1435., a oko 1460. počeli su izgrađivati novo naselje poznato pod nazivom Saraj-ovasi (Sarajevo se prvi put spominje 1507). 1878–1918. S. je pod austro-ug. okupacijom izraslo u adm. središte BiH. U organizaciji → Mlade Bosne u S. je 28. lipnja 1914. ubijen austroug. prijestolonasljednik Franjo Ferdinand. 1918–41. S. je bilo sjedištem Pokrajinske vlade, sjedištem oblasti i bana Drinske banovine; 1941–45. u sastavu NDH; od 1945. adm. i kult. središte jugoslavenske republike BiH; od 1992. gl. grad samostalne BiH. Za rata u BiH 1992–95. S. se našlo u potpunom okruženju srp. snaga, izloženo svakodnevnom granatiranju. Sporazumima u Daytonu s kraja 1995. S. je deblokirano. – Od 1881. u Sarajevu je sjedište Vrhbosanske (nad)biskupije, a od 1886. i uprave Franjevačke provincije Bosne Srebrene.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.