Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Prvi svjetski rat, rat vođen 1914–18. između dva bloka država: u jednome su bile Njemačka, Austro-Ugarska i Italija (do 1915), koje su osnovale Trojni savez (Centralne sile), a u drugome Francuska, Rusija i Velika Britanija, koje su tvorile Antantu (Saveznici). Kao povod za rat poslužio je Sarajevski atentat od 28. 6. 1914., u kojem je ubijen austr. prijestolonasljednik, nadvojvoda Franjo Ferdinand. Austro-Ugarska je 23. 7. predala ultimatum srp. vladi, koja nije prihvatila da istragu o atentatu na njezinu tlu vode austr. istražni organi. Na to je Austro-Ugarska 28. 7. navijestila rat Srbiji, a Njemačka Rusiji (1. 8) i Francuskoj (3. 8). Velika Britanija je 4. 8. navijestila rat Njemačkoj, budući da je ova pogazila neutralnost i suverenitet Belgije; Crna Gora pridružila se Srbiji 5. 8. navješćujući rat Austro-Ugarskoj, koja je objavila rat Rusiji. Italija se proglasila neutralnom. – 1914. Na zapadnoj bojišnici Nijemci su 3. 8. prodrli u Belgiju, pa preko nje u Francusku. Njihovo su napredovanje zaustavili Francuzi bitkom na Marni (5–9. 9), a nakon iscrpljujućih tromjesečnih borbi bojišnica je stabilizirana; Nijemci su zadržali gotovo čitavu Belgiju i dio S Francuske. – U bitkama (kolovoz–listopad) na istočnoj bojišnici Nijemci su pobjedama kraj Tannenberga i Mazurskih jezera zaustavili napredovanje rus. vojske u Istočnu Prusku i odbacili je na desnu obalu Njemena. Ruska je vojska napredovala u Galiciji, gdje je potiskivala austroug. vojsku. Bojišnica se stabilizirala na liniji od Njemena do Karpata. – Na balkanskoj bojišnici srp. je vojska potukla austrougarsku u cerskoj bitci (u kolovozu) i kolubarskoj (u prosincu), te stabilizirala bojišnicu na Savi i Drini. – Na Dalekom istoku u rat je 23. 8. ušao Japan na strani Saveznika i preoteo neke njem. posjede u Kini i na Tihome oceanu. Na strani Centralnih sila u rat je stupila 29. 10. Turska. – 1915. Od kraja siječnja do potkraj rujna na istočnoj bojišnici bile su aktivne obje zaraćene strane i nakon mnogih krvavih bitaka (Przemyśl, Mazurska jezera, Gorlic), bojišnica se stabilizirala na liniji Dnjestar–Riški zaljev. To je bio uspjeh Centralnih sila, koji im je omogućio da napadnu Srbiju i odupru se Italiji, koja je 23. 5. ušla u rat na strani Saveznika (→ Londonski sporazum). – Na zapadnoj su bojišnici Francuzi i Britanci bez većih rezultata poduzeli više ofenziva u Champagnei, Flandriji i Artoisu. Propala je i saveznička dardanelska operacija protiv Turske. – Na Soči su Talijani poveli 4 uzaludne ofenzive (lipanj–prosinac). Uz Centralne sile pristala je Bugarska i 14. 10. napala Srbiju pridonoseći uspjehu austro-njem. ofenzive, pred kojom se srp. vojska povukla preko Albanije na Krf. Uskoro su austroug. čete zauzele Crnu Goru. – Nijemci su dotad bili istjerani iz Togoa i JZ Afrike, a u Kamerunu i Njemačkoj Istočnoj Africi borbe su se vodile do kraja rata. – 1916. Od veljače do rujna trajala je verdunska bitka, u kojoj su Nijemci uzalud nastojali slomiti Francusku. Usporedno, Saveznici su otpočeli bitku na Sommi (lipanj–prosinac), ali ta ofenziva nije uspjela (u obje te velike bitke poginulio je i ranjeno o. 2,3 mil. ljudi). – Na istočnoj bojišnici ljetna je rus. ofenziva bila uspješna (zauzeta Bukovina i dio Galicije; o. 400 000 zarobljenika). To je potaknulo Rumunjsku da 28. 8. uđe u rat na strani Saveznika, ali je njezina vojska ubrzo potpuno potučena, a Centralne su sile zauzele velik dio Rumunjske. – Bitke na talijanskoj fronti nisu dale osobita ploda. – U kolovozu je došlo do prvih borbi na solunskoj bojišnici (18. 10. srp. je vojska zauzela Kajmakčalan, a 9. 12. Saveznici Bitolj). – Na kavkaskoj bojišnici Rusi su od veljače do svibnja zauzeli Erzurum, Trabzon i Erzinkan. Turci su izgubili i Sinaj. – 31. 5. odigrala se kraj Jyllanda najveća pomor. bitka I. svj. r., u kojoj je brit. flota natjerala njemačku na povlačenje. – 1917. Proturatni pokret (štrajkovi, dezertiranje, revolucije) poprimao je šire razmjere. Nijemci su pribjegnuli neograničenomu podmorničkom ratu (potopili su više od 10 mil. t savezničkoga i neutralnoga brodovlja), no time su ubrzali ulazak SAD u rat na savezničkoj strani (6. 4). – Najveću ofenzivu u I. svj. r. poduzeli su Saveznici na Aisnei i u Champagnei (travanj–svibanj), ali ni ona nije dala gotovo nikakve rezultate, kao ni brit. ofenziva u Flandriji (lipanj–studeni). – Nakon zatišja uzrokovana rušenjem carizma u Rusiji, na istočnoj bojišnici rus. su snage u srpnju poduzele ofenzivu, koja je uskoro prekinuta jer su jedinice otkazale poslušnost. Centralne su sile 19. 7. probile rus. bojišnicu, potisnule rus. vojsku iz Bukovine i dijela I Galicije, te zauzele Rigu. Zbog Oktobarske revolucije Rusija se morala povući iz ratnih operacija (primirje 15. 12). – Nakon tal. ofenziva (svibanj–kolovoz), Centralne su sile teško porazile tal. vojsku u bitci kraj Kobarida (listopad–studeni) i odbacile je do Piave. U lipnju je na stranu Saveznika stala Grčka. – 1918. Na zapadnu su bojišnicu stalno stizale am. postrojbe, a udarna je moć Centralnih sila sve više slabila zbog raspada Austro-Ugarske i općenite ratne istrošenosti njezina potencijala. – Na istočnoj su bojišnici obnovljene operacije zbog prekinutih mirovnih pregovora, a nakon njem. napredovanja sklopljen je 3. 3. mir po kojem je Rusija izgubila golema područja na Z i J. – Na Z su Nijemci od ožujka poduzeli više ofenziva (između Somme i Oise, u Flandriji, na Chemin des Dames, na Marni i u Champagnei), ali konačnih uspjeha nisu imali pa je inicijativa prešla na Saveznike, koji su do jeseni Nijemce potisnuli na tzv. Hindenburgovu liniju. – Ofenzivom prema Vittoriju Venetu tal. snage probile su 26. 10. austroug. bojišnicu. Na solunskoj su bojišnici savezničke snage 15–18. 9. probile bojišnicu i ubrzo razbile protivnika. Centralne su sile jedna za drugom kapitulirale: Bugarska 29. 9., Turska 30. 10., Austro-Ugarska 3. 11. i najzad Njemačka 11. 11. Time je I. svj. r. završen (→ Versailleski (mirovni) sporazum; Trianonski mirovni ugovor). U ratu je sudjelovalo 36 država; za ratne izdatke potrošeno je o. 200 mlrd. dolara; ukupno je mobilizirano o. 65 mil. ljudi, od toga je poginulo o. 8,5 mil., ranjeno o. 21 mil., zarobljeno i nestalo o. 8 mil.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Prvi svjetski rat, vojni sukob 1914–18. između dvaju saveza velesila: Trojnog saveza ili Centralnih ...

Prvi svjetski rat, COMPIÈGNESKA ŠUMA, Maršal Foch odnosi u Pariz dokumente o kapitulaciji Njemačke u I. svjetskom ratu

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.