Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Portugal, država u JZ dijelu Pirenejskoga poluotoka; 92 391 km2 (s Azorima i Madeirom), 10 356 117 st. Gl. grad Lisabon (Lisboa). U reljefu prevladavaju visoravni (nastavak španj. Mesete) s izdvojenim planinskim grebenima (Serra da Estrêla, 1993 m). Na Z i J nizine. Klima pretežito oceanska; na SI umjereno kontinentalna, na krajnjem J sredozemna. Gl. rijeke Douro (Duero), Tejo i Guadiana. Šume (28% ukupne površine); najvažnije hrasta plutnjaka, znatne kestena i eukaliptusa. Pučanstvo: Portugalci (92%). Više sveuč. (Coimbra, Lisabon, Porto). Oko 66% pučanstva živi u gradovima. U gospodarstvu najznačajnije poljodjelstvo; vinova loza (kvalitetna vina), masline (proizvodnja ulja), žitarice, agrumi. Stočarstvo (ovce, koze). Jako ribarstvo; uzgoj kamenica. P. je gl. proizvođač pluta u svijetu. U rudarstvu najvažnija ležišta pirita i volframa. U ind. najrazvijenija tekst.; kovinarstvo, kem., prehr., keramička, građev., kožarska, automobilska, papirna, cementna i dr. Turizam. Na 1793 km dugoj obali gl. su luke Lisabon, Douro, Setúbal, Cascais, Aveiro i Leixões (predluka Pôrta). Najveća zračna luka Lisabon. – pov Najstarije su pučanstvo iberska (Luzitanci) i keltska plemena. Priobalni dijelovi do kraja ← 3. st. pod vlašću Kartažana; od tada se bore protiv Rimljana, koji su ih konačno pokorili i stvorili provinciju Luzitaniju. Za seobe naroda provale Vandala, Alana i Sveva; od 585. u sastavu vizigotskoga kraljevstva; nakon 711. pod Maurima; od 756. u sastavu Kordovskoga emirata. Naziv P. počinje se upotrebljavati od 11. st. za područje između rijeka Douro i Minho. Neovisna država od 12. st., a rekonkista završena za Alfonsa III (1245–79); u to vrijeme predstavnici grad. komuna ulaze u cortese – staleško predstavničko tijelo; kralj Dinis (1279–1325) ukinuo je svjetovnu moć Crkve, unaprijedio trgovinu, osnovao sveučilište u Lisabonu. Osvajanjem Ceute (1415) počinje prekomorska ekspanzija u Africi (Henrik Pomorac); pod Manuelom I (1495–1521), P. je ušao u razdoblje ekon. i polit. procvata: njegovi su se posjedi sred. 16. st. prostirali od Brazila do Indije (potkralj u Goi) i južne Kine (Liampo, Macao). Nakon izumrća domaće dinastije Aviz (1383–1580), P. je došao pod vlast Španjolske (1580–1640) i počeo ekon.-polit. propadati; njegov se kolonijalni imperij srušio pod udarcima Nizozemaca, Engleza i Francuza. Oslobodivši se Španjolaca, na vlast dolazi dinastija Braganza; P. je ponovno osvojio Brazil, Angolu, Mozambik, Gou, Macao, Madeiru, Azorske otoke. U 17. st. vezuje se uz Britaniju; sred. 18. st. ističe se prosvijećena vladavina min. S. Pombala; 1807. P. su okupirali Francuzi, od kojih se, uz brit. pomoć, oslobodio ustankom 1808–11. God. 1822. izgubio je Brazil, nakon čega slijedi razdoblje nesređenih polit. i ekon. prilika (diktatura Miguela II. 1828–34; ustanak liberala septembrista 1836; diktatura generala A. B. da Costa Cabrala; nar. ustanak 1846–47). Opće nezadovoljstvo ojačalo je republikanski pokret; 1910. proglašena je republika; 1926. general A. O. de Fragoso Carmona (predsj. republike 1928–51) uvodi diktaturu, a 1929. diktatorske ovlasti predaje A. O. Salazaru, koji kao predsj. vlade ukida demokr. slobode, zabranjuje stranke (osim vladina Nacionalnoga saveza). Za II. svj. rata P. podupire sile Osovine. Nakon rata guši oslobodilačke pokrete u Angoli, Portugalskoj Gvineji i Mozambiku. 1947. P. je među osnivačima NATO-a. 1961. gubi posjede u Indiji. 1974–75. njegove afr. kolonije Gvineja Bisau, Angola i Mozambik postaju neovisne države; 1976. Indonezija anektira Timor. 1974. liberalni časnici organizirani u Pokret oružanih snaga ruše diktatorski režim; 1976. održani su prvi demokr. izbori. 1976–86. predsjednik je bio Ramalho Eanes. 1979. s Kinom je postignut sporazum za Macao; priznat je kineski suverenitet uz privremenu port. upravu, koja je okončana potkraj 1999. Od 1986. P. je član Europske zajednice (od 1992. Europske unije). Socijalistička stranka (PS) i Socijaldemokratska stranka (PSD) postaju polit. najutjecajnije. Iz redova PS-a predsjednik Portugala bio je M. Soares (1986–96), od 1996. predsj. je Jorge Sampaio (reizabran 2001). Od 2005. premijer je José Sócrates (iz PS-a).


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Portugal. Južnoeur. država; 92 345 km2 i 10 mil. st. Gl. grad Lisabon (Lisboa). Nogomet se počeo igrati ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.