Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Azija, najveći kontinent na Zemlji; 44 472 097 km2, 3,46 mlrd. st. (78 na 1 km2). Sastoji se od 3 prakontinentalna bloka (Angara ili Sibirska ploča, Sinijska ploča i Gondvana), međusobno spojena mlađim nabranim gorjem. U starijem paleozoiku nastalo je Sajansko gorje oko Bajkalskog jezera, potkraj paleozoika Ural, Altaj, Jablonovsko i Stanovojsko gorje, Sečuanske Alpe, Anatolsko i Anadirsko gorje. Nabiranjem u tercijaru nastala su gorja Male Azije, Armenije, zatim Hindukuš, Pamir, Himalaja (Mt. Everest 8848 m), Verhojansko i dr. gorje. Između mlađega gorja na J i starijeg na S nalaze se unutarnje zavale: Iranska, Tarimska, Džungarija, Gobi, Tibet. U Z Aziji prevladava pustinjska i stepska klima, u J – tropska monsunska, a u I – izvantropska monsunska klima. Klima S Azije ima pretežito borealni karakter, a unutarnje pustinjski i stepski. Najviše padalina ima Cherrapunji (12 000 mm). U Sjeverno ledeno more utječu Ob s Irtišem, Jenisej i Lena s Aldanom, u Tihi ocean Amur, Huang Ho, Yangtze i Mekong, u Indijski ocean Irrawaddy, Brahmaputra, Ganges, Ind, Godavari, Narbada, Eufrat i Tigris; rijeke Sir-Darja i Amu-Darja, Ural i Ili ulijevaju se u zatvorena jezera. Najvažnija jezera: Kaspijsko, Aralsko, Balqaško (Balkaško) i Bajkalsko. Na krajnjem S pruža se pojas tundra, J od njega pojas uglavnom crnogoričnih šuma (tajge), koje na SZ prelaze u travne stepe, a dalje prema J u pustinje sr. Azije. U kinesko-jap. su području listopadne, a u indijskom trop. kišne džungle i monsunske šume. Primorski krajevi Male Azije i Levanta imaju mediteransku vegetaciju, a JZ Azija pustinjsku. U A. živi više od pol. stanovništva na svijetu: žutoj rasi pripada 2/3 stanovništva, ostalo bijeloj i nekim manjim rasnim skupinama (Vede, Negriti, Dravidi, Paleoazijci i dr.). Najnaseljeniji je dio Azije tzv. monsunska A. gdje na 12,5 mil. km2 živi o. 90% st., to su ujedno i najnaseljeniji poljoprivr. krajevi na svijetu. Po jeziku, az. narodi pripadaju indoeur., semitskoj, tibetsko-kin., uralo-altajskoj i australazijskoj jezičnoj skupini.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.