Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Palestina, pov. pokrajina na I obali Sredozemnoga mora s obiju strana rijeke Jordana. Današnja P. obuhvaća 6220 km2, 2 895 683 st.; upravno središte Ramallah (Rām Allāh). Nastavali su je različiti narodi i davali joj ime: po Kanaancima zvala se Kanaan, po Amorićanima Erec Haemori (Zemlja Amorićana), po Židovima Erec Haivrim, poslije Erec Jisrael, te po Filistejcima Palestina. Prastanovnici P. bili su Kanaanci, koji su je nastanili oko ← 3000., u ← 3. tisućljeću doselili su se Amorićani, a u ← 15. st. Filistejci. U sred. ← 15. st. P. je pod vlašću Egipta, a u ← 13. st. u nju prodiru Židovi po povratku iz Egipta. U borbi protiv Filistejaca i Amorićana, Židovi su oko ← 1030. stvorili svoju državu pod kraljem Saulom, te od tada prošlost Palestine pripada povijesti žid. naroda. Od ← 8. st. često je priznavala vlast moćnih susjeda, Asiraca (← 721. do ← 587), Babilonaca (do ← 539), Perzijanaca (← 538. do ← 332), te Aleksandra Velikoga i Seleukida do ← 143. Kratko razdoblje samostalnosti prekinuli su Rimljani ← 63. Od 395. bila je pod Bizantom, 640. pod Arapima, 1099–1291. priznavala vlast križarskih država, 1291. pripala egip. Mamelucima, a od 1516. do 1917. nalazila se u sklopu Turskoga Carstva. 1917. objavljena je Balfourova deklaracija koja je u Palestini predviđala osnivanje države za žid. narod. 1920-ih počinje masovnije naseljavanje Židova u Palestinu, čemu se protivilo arap. stanovništvo, te 1929. dolazi do nereda, ali se useljavanje nastavlja još intenzivnije, pa 1936–39. dolazi do ustanka arap. stanovništva. Stradanje Židova u II. svj. r. bitno je utjecalo na ideju o stvaranju žid. države, pa je to zatražio i cionistički kongres održan u New Yorku 1942. God. 1947. palestinski problem dolazi pred UN i osniva se Specijalni komitet za Palestinu. Iste god. donesena je odluka o podjeli P. na žid. i arap. državu, ali to Arapi odbacuju. 1948. iz P. se povlače brit. trupe i proglašava se žid. neovisna država Izrael na 77% palestinskoga teritorija te dolazi do izr.-arap. rata. Nakon toga izbjeglo je oko milijun Palestinaca, uglavnom u susjedne arap. zemlje. Njihov je broj povećan nakon izr.-arap. ratova 1956., 1967. i 1973. Među njima je nastalo više vojno-polit. organizacija, a većina ih djeluje u okviru Palestinske oslobodilačke organizacije, lider koje postaje J. Arafat. Palestinci su 1988. proglasili neovisnu palestinsku državu u Cisjordaniji i Gazi. Nakon mirovnih pregovora s Izraelom, 1993. postignut je sporazum o djelomičnoj autonomiji, a 1994. o palestinskoj samoupravi na dijelovima Zapadne obale i u pojasu Gaze. U drugoj polovici 1990-ih nestabilnost izaziva djelovanje radikalnih palestinskih skupina (Hamas i dr.) uz česte terorističke akcije i izr. vojnu odmazdu; protivno mirovnom sporazumu Izrael je poticao naseljavanje Židova na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze. Palestinska pobuna na ovim područjima organizirana je 1987–93. i od 2000. Poč. 2000-ih povremeno se nastavljaju mirovni pregovori; Izrael 2002. započinje ograđivanje Zapadne obale velikim zidom. 2004. umire J. Arafat.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Palestina. Samoupravno područje u az. dijelu Sredozemlja s još neutvrđenim granicama. Nogometni savez ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.