Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Australija, savezna država na istoimenom kontinentu i otoku Tasmaniji; 7 682 300 km2, 18 438 824 st. (2,3 na 1 km2). Na I je Veliko razvodno gorje (Great Dividing Range), na JI Modre planine (Blue Mountains) i Australske Alpe (Mt. Kosciusko, 2228 m), na J Flindersovo gorje. Unutrašnja zavala pretežito je pustinjsko područje (Velika Viktorijina i Gibsonova pustinja) odn. stepsko. Na S je zaljev Carpentaria, na J Veliki Australski zaljev (Great Australian Bight) te zaljevi st. Vincent i Spencer. Od Tasmanije je odijeljena Bassovim prolazom. Uza SI obalu Veliki koraljni greben (Great Barrier Reef) dug o. 2000 km. Oko 3/5 A. leži u trop. pojasu, ostalo u suptropskom; unutrašnjost suha i kontinentalna. Više od 1/3 kontinenta pustinja. Gl. rijeka Murray-Darling (katkad presuši); ostale, manje rijeke utječu samostalno u ocean. U unutrašnjosti slana jezera (Eyre, Amadeus i dr.) s rijekama koje presuše (creeks). U unutrašnjoj zavali savana s grmljem eukaliptusa i akacija, s travom spinifeks, a na pristrancima gorja šume i travnjaci. Životinjski svijet potječe iz krednog i ranog tercijarnog doba (kljunaši i tobolčari). Stanovnici bijelci (Englezi, Škoti, Talijani, Nijemci, Irci, Hrvati i dr.) te austral. domoroci (o. 228 000). Najrjeđe je naseljen Northern Territory. A. ima 14 sveuč. Gl. grad Canberra. Razvijeno je stočarstvo, os. ovčarstvo (162,8 mil. ovaca); u proizvodnji vune prva na svijetu. Ratarstvo: pšenica, ječam, zob, kukuruz, riža, kikiriki, šećerna trska, duhan, pamuk, lan, agrumi, ananas, jabuke. Šume: austral. mahagoni, eukaliptus. Rudarstvo: zlato, srebro, bakar, kositar, olovo, cink, ugljen, lignit, nafta, boksit i željezna ruda. Crna metalurgija, obojena metalurgija; metalna, tekst., kem., prehr. ind.; tvornice automobila, zrakoplova, traktora, gume, cementa; brodogradilišta. Gl. luke: Sydney, Melbourne, Adelaide, Newcastle. – pov Nizozemac Willem Jansz za plovidbe 1605–06. vjerojatno je prvi dosegnuo obalu Australije. U prvoj pol. 17. st. niz. pomorci istraživali su Z obalu (Nieu Holland), a 1688. Britanac W. Dampier iskrcao se na SZ obali. I dio kontinenta otkrio je 1770. J. Cook i stavio pod suverenitet brit. krune kao New South Wales. Britanci su 1788. na mjestu današnjeg Sydneya osnovali kažnjeničku koloniju. Nakon otkrića nalazišta zlata (1851) slijedio je velik priljev useljenika. 1855. počelo je sprječavanje nebjelačke imigracije (ozakonjeno 1901). Do 1890. sve su austral. kolonije (New South Wales, Tasmania, Western Australia, South Australia, Victoria i Queensland) stekle široku samoupravu, a 1901. udružile se u Commonwealth of Australia (Australski savez), sa statusom dominiona kojemu su 1911. priključeni Northern Territory i teritorij gl. grada (Canberra). Nakon sudjelovanja u I. svj. ratu A. dobiva mandat Lige naroda za upravljanje bivšim njem. posjedima: Novom Gvinejom, Bismarckovim arhipelagom te Solomunskim otocima (ta područja nakon 1945. pod starateljstvom UN). God. 1931. A. (kao i ostali brit. dominioni) dobiva suverenitet te je s brit. krunom vezana samo preko guvernera. U II. svj. r. austral. trupe borile se protiv sila Osovine. Nakon II. svj. rata na vlasti se smjenjuju Laburistička, Liberalna i Nacionalna stranka; 1949–66. premijer je bio Robert Menzies. God. 1951. sa SAD-om i Novim Zelandom A. zaključuje obrambeni ugovor (ANZUS pakt), a 1954. postaje članica vojnog saveza SEATO. Velika Britanija ustupila joj je otoke Heard i McDonald (1947), Cocos tj. Keeling (1955), i Christmas (1958). Tijekom 1950-ih austral. snage borile su se na strani zapadnih sila u Koreji i Malaji, a od 1965. i u Južnom Vijetnamu. S novim Zelandom ima sporazum o slobodnoj trgovini (1965), i ekonomskom zbližavanju (1982). Tijekom 1970-ih i 1980-ih dogovorila je najveći dio svojih morskih granica. Vojnu suradnju ugovara s Indonezijom (1995), a sa SAD-om postiže novi vojni sporazum (1996). God. 1999. A. je predvodila mirovne snage na Istočnom Timoru. John Howard treći je put izabran za premijera 2001 (na vlasti je od 1996). Od 2003. austral. snage pomažu vojnu intervenciju SAD-a u Iraku.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Australija. Savezna država na austral. kontinentu i otoku Tasmaniji; 7 692 030 km2 i 19,1 mil. st. ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.