Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Nizozemska, država u Z Europi, na Sjevernom moru; 41 526 km2, 15 863 950 st. (382 st./km2). Gl. i najveći grad Amsterdam; sjedište vlade i kralj. rezidencija Hag (‘s-Gravenhage, Den Haag); veći gradovi: Rotterdam, Utrecht, Eindhoven. Obuhvaća dio Sjevernonjemačke nizine s ušćima Rajne, Maasa i Schelde. Obala niska i pješčana; pred njom pojas dina koji se nastavlja na Frizijskim otocima. Znatan dio N. (o. 25%) niži je od morske razine. 150–200 m visoki ravnjak na JI prelazi u ogranke Ardena. Isušivanjem zaljev Zuiderzee znatno smanjen (jezero IJsselmeer), a močvarno područje iza dina pretvoreno u poldere. Klima oceanska; godišnje o. 200 kišnih dana. Gl. rijeke: Rajna, Maas i Schelde. Mnogobrojna jezera glacijalnoga podrijetla. Pješčani krajevi obrasli vrijeskom, dine travom; hrastove i bukove šume. Pučanstvo: Nizozemci. Najveće sveuč. u Amsterdamu, najstarije u Leidenu (osn. 1575). Intenzivno poljodjelstvo (žitarice, povrće, voće, ind. bilje), cvjećarstvo (os. tulipani), stočarstvo (goveda, svinje, perad); ribarstvo (haringa; uzgoj kamenica). Ležišta i eksploatacija nafte, zemnoga plina, soli, ugljena. Prehrambena (raznovrsni mliječni proizvodi, šećerane, tvornice ulja, pivovare, ljuštionice riže), tekst. ind. (pamučna, vunena), preradba duhana; kovinarstvo i kovinska ind. (lokomotive, vagoni, automobili), brodogradnja, elektrotehn. (»Philips«), farmaceutska, kemijska i petrokem. ind., mikroelektronika, biotehnologija; proizvodnja porculana, keramike; brusionice dijamanata. Veliku važnost za unutrašnji promet imaju kanali (IJmuidenski, Merwede-Zederik, Julijanin), riječni rukavi i rijeke; duljina vodenih putova 5046 km. Najveća luka Rotterdam (vodeća svjetska); veće luke: Amsterdam, Hoek van Holland, Vlissingen; ribarske luke: Scheweningen, Katwijk. Gl. međunar. zračna luka Schiphol (Amsterdam). Nizozemskoj pripada skupina od 6 otoka u Antilima: Curaçao, Bonaire, Saba, Sint Eustatius i dio otoka Sint Maarten, pod zajedničkim imenom Nizozemski Antili, te Aruba. – pov Naseljena prije n. e. germanskim Batavcima i Frizima te keltskim Belgima; Rajnska nizina dolazi pod vlast Rima u ← 1. st., Franaka (5–8. st.). Verdunskim sporazumom 843. ulazi u sastav Lotaringije. Od 11. st. podijeljena u niz manje ili više samostalnih teritorija – Artois, Brabant, Flandrija, Geldern, Hennegau, Holland, Limburg, Zeeland, Utrecht, Liège – doživljava ekon. uspon (tekst. manufaktura); u 14–15. st. gotovo je cijela zemlja pod vlašću burgundskih vojvoda, od 1477. Habsburga, od 1556. Filipa II. španjolskoga. U protestantskim i privredno najrazvijenijim pokrajinama sjevera izbio je ustanak protiv Španjolaca (1568) koji je pod vodstvom Vilima Oranskoga doveo 1581. do odcjepljenja od Španjolske, dok je borba u južnim pokrajinama trajala do Westfalskoga mira (1648), kada je priznata neovisnost Nizozemske. U 17. st. N. doživljava silan ekon. uspon, posjeduje najveću trg. flotu svijeta, izgrađuje veliko kolonijalno carstvo s posjedima u I Aziji, I Africi i Americi, postaje središtem znanosti i umjetnosti. 1689. niz. namjesnik stupa na engl. prijestolje, a N. ulazi u personalnu uniju s Engleskom. Oslabljena ratovima s Engleskom (1652–54., 1665–67. i 1672–78) i osobito Ratom za španj. baštinu (1701–14). N. je izgubila prevlast na moru u korist Engleske, koja je potkraj 18. st. zaposjela niz njezinih kolonija u Istočnoj Indiji. Znatan je utjecaj ideja Francuske revolucije, te velik broj njezinih pristaša pred progonima od strane monarhista traži utočište u Francuskoj. 1795. franc. revoluc. armija zaposjeda N. koja je proglašena Batavskom Republikom, a Vilim V. Oranski bježi u Englesku. 1806. Napoleon pretvara Batavsku Republiku u Kraljevstvo Nizozemsku, a 1810. priključuje je franc. carstvu. Odlukom Bečkoga kongresa (1815) N. je ujedinjena s Belgijom u Ujedinjeno Nizozemsko Kraljevstvo, ali je 1830. Belgija proglasila neovisnost. 1848. novim ustavom ograničena je kralj. vlast. Za kraljice Vilhelmine prošireni su niz. kolonijalni posjedi u Indoneziji te N. postaje kolonijalnom velesilom. N. je neutralna u I. svj. r., a u II. svj. r. Njemačka je pogazila njezinu neutralnost i okupirala zemlju. Pokušaj N. da nakon rata uspostavi svoju kolonijalnu vlast u Indoneziji nije uspio. 1947. N., Belgija i Luxemburg stvaraju carinsku uniju Benelux. 1948. abdicirala je kraljica Vilhelmina u korist kćeri Julijane, koja je pak 1980. abdicirala u korist kćeri Beatrix. 1949. N. pristupa Sjevernoatlantskom paktu (NATO), a 1958. Europskoj ekon. zajednici. Političku stabilnost održavale su koalicijske vlade (od 1980-ih uglavnom koalicije demokršćana i liberala). Od 1992. N. je članica Europske unije; 2000–01. prva u svijetu legalizirala je eutanaziju i brakove osoba istoga spola.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Nizozemska. Zapadnoeur. država; 41 526 km2 i 15 mil. st. Gl. grad Den Haag. Najstariji klub utemeljen ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.