Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Nigerija, država u Z Africi u porječju donjega Nigera, dijelom uz Atlantski ocean (Gvinejski zaljev); 923 768 km2, 114 628 000 st. (po broju stanovnika prva u Africi). Gl. grad Abuja (do 1991. gl. grad Lagos). U unutrašnjosti prostrani ravnjaci, uz obalu uska močvarna ravan s ušćem Nigera. Najviša područja: ravnjak Jos (Bauchi; 2100 m) i na I rubu ogranci Kamerunskoga gorja (2040 m). Na krajnjem je SI dio zavale jezera Čad. Klima ekvatorska. U biljnom pokrovu prevladava savana; na J vlažna tropska šuma (o. 13% teritorija), na S pustinjska stepa. Pučanstvo: Hausa (21%) na S, Ibo (18%) na JI, Joruba (21%) na Z, Fulbe na S te Kanuri. Znatan broj gradova iznad 100 000 st.; najveći su Lagos, Ibadan, Ogbomosho. Službeni jezik engleski; više sveučilišta. Najveći dio pučanstva bavi se poljodjelstvom: riža, manioka, sirak, proso, kukuruz, batate, te za izvoz značajni kakaovac, pamuk, kikiriki, uljna palma. Stočarstvo (koze, goveda, ovce). Šumarstvo (mahagoni, ebanovina, građevno drvo). Morsko i slatkovodno ribarstvo. U gospodarstvu zemlje najveću važnost imaju bogata ležišta nafte. Iskorištavaju se ležišta zemnoga plina, kolumbita (među prvima u svijetu), rude kositra, olova, cinka, željeza; ugljenokopi. Prehr., tekst., petrokem., elektrotehn., automobilska ind., kovinarstvo; rafinerije nafte; proizvodnja pneumatika, papira, cementa, keramike, cigareta i dr. Važne luke: Lagos, Port Harcourt, Sapele, Calabar, Burutu, Bonny, Warri. Duljina unutrašnjih plovnih putova 6400 km. Gl. međunar. zračne luke Lagos, Kano, Port Harcourt. – pov Od 10. do 19. st. razvila su se, na S i na Z, domorodačka kraljevstva Bornu, Benin i Hausa, a Joruba na JZ. Portugalci su (15. st.) stvorili faktorije na obali radi trgovine robljem. U 19. st. prodirali su u unutrašnjost Britanci, Francuzi i Nijemci. Britanija je zaposjela Lagos (1861), proglasila protektorate nad Južnom i Sjevernom Nigerijom (1900) i spojila ih u koloniju (1914), kojoj je (1954) pridružen Južni Kamerun. Nigerijska Federacija ostvarila je neovisnost 1960., a republikom se proglasila 1963. Početkom 1960-ih etnički su sukobi; I Nigerija bila je poprište masovnoga stradanja plemena Ibo koje je u građanskom ratu 1967–70. težilo stvaranju nezavisne Biafre (procjene navode i više od 2 milijuna poginulih i umrlih od gladi i ratnih posljedica). Nakon drž. udara (1975) na vlasti je bio Olusegun Obasanjo (1976–79). 1980-ih nestabilnost uzrokuju povremeni etnički i vjerski sukobi te drž. udari (1983., 1984). Vojni režim bio je uspostavljen 1993 (predvodio ga je Sani Abacha); unatoč međunar. prosvjedima 1996. obješen je pisac Ken Saro-Wiwa (zajedno s više drugih aktivista za ljudska prava). Vojna uprava okončana je 1999; nakon izbora predsjednik postaje O. Obasanjo; reizabran je 2003. Više nigerijskih država uvelo je šerijatsko pravo, što izaziva otpor kršćanskih i drugih zajednica; poč. 2000-ih nastavljeni su povremeni etnički i vjerski sukobi (s više od 10 000 poginulih od 1999) te djeluje više pobunjeničkih skupina. Nestabilnost uzrokuje raširena korupcija i siromaštvo većega dijela pučanstva (unatoč znatnom izvozu nafte).


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Nigerija. Država u zap. Africi; 923 768 km2 i 127 mil. st. Gl. grad Abuja. Prva nogometna udruga utemeljena ...

Nigeria, Nacionalna skupština, Abuja

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.