Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Meksiko, država u J dijelu Sjeverne Amerike, između Meksičkoga zaljeva i Tihoga oceana; 1 972 547 km2, 97 483 412 st. Gl. grad Ciudad de México. Veći gradovi: Guadalajara, Monterrey, Netzahualcóyotl, León. U S su dijelu planinski lanci Sierra Madre Occidental i Sierra Madre Oriental, a između njih Meksička visoravan. U sr. dijelu planinski lanci i niz vulkana (Popocatépetl, 5452 m, Orizaba, 5610 m) okružuju središnju zavalu s mnogobrojnim jezerima (Chapala, Ciutzeo). U J dijelu prostire se široka dolina rijeke Balsas i planine Sierra Madre del Sur (3703 m) i Chiapas. M. ima dva velika poluotoka: niski Yucatán na JI i brdoviti Baja Californija (do 3096 m) na SZ. U sr. M. jaka je vulkanska i seizmička aktivnost. Klima je na S suptropska, a na J tropska. Tropski JI dio ima tri visinska klimatska pojasa: tierra caliente s vrućom, tierra templada s umjerenom i tierra fría s hladnom klimom. Rijeke: Río Bravo del Norte (granica prema SAD), Balsas, Santiago. Na S i SI kserofitna vegetacija (kaktusi, agave i dr.) koja prema J prelazi u savanu. Planinski dijelovi pod listopadnim i crnogoričnim šumama umjerenoga pojasa; u I dijelu tropske kišne šume. Pučanstvo: mestici (64,3%), Indijanci (18%), bijelci i kreoli (15%) i dr. Službeni jezik španjolski. Mnogobrojna sveuč. Poljodjelstvo (žitarice, kava, pamuk, agrumi, duhan, banane, šećerna trska, sisal, kakaovac, povrće), stočarstvo (goveda, svinje, ovce), ribarstvo (pretežito morsko). Šume pokrivaju o. 21% teritorija (mahagoni, ebanovina, cedrovina). Ležišta i eksploatacija nafte i zemnoga plina, srebra, ruda olova, urana, žive, stroncija, fluorita, kositra, molibdena, bakra, željeza, ugljena, zlata. Crna i obojena metalurgija, petrokem., kem., metalna, prehr., automobilska, elektrotehn., duhanska, tekst., cementna, filmska ind. Turizam. Panamerička auto-cesta 10 283 km. Gl. luke Veracruz, Tampico, Acapulco, Coatzacoalcos, Progreso. Zračne luke México City, Guadalajara, Monterrey, Puebla i dr. – pov Na tlu M. razvilo se nekoliko starih indijanskih država među kojima su najznačajnije one → Tolteka, → Maya i → Azteka. Razdoblja njihove vlasti smjenjivala su se od 10. do 16. st. Od pol. 15. st. prevlast je pripala državi Azteka. Španj. konkistadori pod H. Cortésom razbili su (1519–21) aztečku državu i do 1526. dovršili osvajanje M. te, podijelivši zemlju španj. kolonistima, pretvorili domoroce u kmetove i roblje. Meksikom, koji je činio najveći dio tzv. Nove Španjolske, upravljali su španj. potkraljevi. Ustanak seljaka (1810–15), koji su predvodili M. Hidalgo i J. Morelos, ugušili su u krvi španj. vlast i zemljoposjednici. Konzervativci su 1820. i sami digli ustanak pod vodstvom A. Itúrbidea, koji se proglasio carem neovisnoga Meksika 1822., ali je 1823. svrgnut i smaknut, a M. 1824. proglašen federativnom republikom. SAD su 1845. pripojile Teksas, a nakon meksičko-am. rata 1846–48. i područje današnje Kalifornije i Novoga Meksika. Nakon rušenja diktatorskoga režima predsj. Santa Ane provedene su liberalne reforme, osobito na poticaj B. Juáreza, koji je, postavši predsjednikom 1858., ukinuo sve privilegije crkve i nacionalizirao njezine goleme posjede. U građ. ratu Juárez je porazio konzervativce (1861), ali je zatim Napoleon III. započeo voj. intervenciju i nametnuo Meksiku za cara (1864) austr. nadvojvodu Maksimilijana. Francuzi su se 1866. povukli, a Maksimilijan je zarobljen i strijeljan (1867). Diktator P. Díaz (vladao 1877–1911) potaknuo je ekon. rast, ali je izazvao pobunu siromašnih seljaka (P. Villa i E. Zapata), građ. rat i revoluciju 1910–17. u kojoj je svrgnut. Za predsj. V. Carranze (1915–20) donesen je demokr. ustav (1917), provodila se agrarna reforma, nacionalizacija rudnih bogatstava i laicizacija škola. Predsj. L. Cardenas (1934–40) nastavio je odlučnije s agrarnom reformom, nacionalizirao željeznice i naftnu ind. M. je 1942. objavio rat Njemačkoj, Italiji i Japanu. Od 1946. do 2000. politički vodeća bila je Revolucionarna institucionalna stranka (PRI). Pod vladavinom predsjednika iz njezinih redova (više ih je sumnjičeno zbog korupcije, izbornih prijevara i dr.) pokrenuta je modernizacija, uz jačanje gospodarske ovisnosti o SAD-u. Održane su znatne socijalne razlike; 1994. započinje pobuna siromašnoga seoskog stanovništva u dijelovima države Chiapas; pobunu predvodi Zapatistička vojska narodnoga oslobođenja. 1994. stupio je na snagu Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), kojega je M. potpisao sa SAD-om i Kanadom (1992). Sredinom 1990-ih povremene gerilske akcije poduzima i Revolucionarna narodna vojska. 1996. predsjednik Ernesto Zedillo Ponce de Léon (na vlasti 1994–2000) pristaje na veću demokratizaciju, čime prestaje polit. monopol PRI-a. Nakon izbora 2000. predsjednik postaje Vicente Fox Quesada (iz Stranke nacionalne akcije).


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Meksiko. Srednjoamer. država; 1,95 mil. km2 i 100 mil. st. Gl. grad Ciudad de Mé­xico. Uvjerljivo ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.