Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Maršalovi Otoci, država u Z dijelu Tihoga oceana (Mikronezija); 181 km2, 50 865 st. Gl. grad Dalap-Uliga-Darrit (Majuro) na atolu Majuro. Sastoji se od 29 atola, 5 otoka i o. 1000 otočića, poredanih u 2 niza; Ratak (16 atola) na I i Ralik (18 atola) na Z. Gl. su atoli Kwajalein (28,5 km2; najveći atol na svijetu), Eniwetok (Enewetak; 27 km2) i Jaluit (16,8 km2). Klima je tropska. Stanovnici Mikronežani. Službeni su maršalski (ebon) i engl. jezik. Uzgaja se šećerna trska, kokosova palma, banane. Svinjogojstvo i peradarstvo; ribarstvo. Turizam. Međunar. zračne luke na atolima Majuro i Kwajalein. – Maršalove Otoke otkrio je Španjolac Álvaro Saavedra Cerón (1529); istražili su ih T. Gilbert i J. Marshall. Njem. protektorat 1885–1914., 1922. dani Japanu, u II. svj. ratu osvojile ih SAD. Od 1947. pod upravom su SAD-a i starateljstvom UN-a (dio su Starateljskoga teritorija Pacifičkih otoka). 1946–58. atoli Enewetak i Bikini služili su SAD-u za probe nuklearnoga oružja. Autonomni su od 1979 (proglašena je republika); Amata Kabua bio je predsjednik od 1979. do smrti potkraj 1996. Nezavisnost i obrambeni savez sa SAD-om ostvareni su 1986 (SAD su zadržale vojnu bazu za raketna istraživanja na dijelu atola Kwajaleien). Član UN-a postaju 1991. Od 2000. predsjednik je Kessai H. Note (reizabran je 2004).


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon


Hrvatski obiteljski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija


Pomorski leksikon

Filmski leksikon


Filmska ekciklopedija


Nogometni leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2020.