Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Mars, vanjski planet Sunčeva sustava, srednja udaljenost od Sunca 227,9 mil. km, period revolucije 687 dana, rotacije 24h 37min. Polumjer 3393 km, masa 0,64 · 1024 kg (0,1 mase Zemlje), srednja gustoća 3,94 · 10–3 kg/m3. Prirodni sateliti Fobos i Deimos. M. ima rijetku atmosferu (površinski tlak 1% Zemljina), uglavnom od ugljikova dioksida. Ljeti temperatura prije izlaska Sunca na ekvatoru iznosi –111 °C a +26 °C u podne. M. ima polarne kape: S se sastoji od leda, a J pretežito od smrznuta ugljikova dioksida. Veći dio J hemisfere nalazi se iznad normalne razine i izbrazdan je mnogobrojnim kraterima; S hemisfera je niža i manje izbrazdana kraterima; karakteristični su veliki ugasli štitasti vulkani, visoki do 26 km, promjera do 600 km, te kanjoni dugi do 4000 km i duboki o. 3000 m i kanali dužine nekoliko stotina km, široki o. 10 km, vjerojatno nastali pod utjecajem voda u dalekoj prošlosti kada je klima na M. bila drugačija. Zamijećeni su i oblaci nad visoravnima i magle nad nizinama. Površina M. je prekrivena crvenkastom prašinom. Istraživanja tla sondama Viking opovrgla su postojanje bilo kakvih tragova primitivnih oblika života. Am. letjelica Mariner 4 prva je prošla pokraj Marsa i poslala znanstvene podatke i snimke njegove površine (15. 7. 1965). Mariner 9 prvi je ušao u stazu oko Marsa i o. godinu dana na Zemlju emitirao 7329 snimaka površine te Marsovih satelita. Am. letjelice Viking 1 i 2 prve su poslale znanstvene podatke i snimke s površine Marsa (1976) na kojoj su funkcionirale više godina. 


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.