Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Madžarska, država u sr. Europi; 93 030 km2, 10 198 315 st. (od toga 92,3% Madžari). Gl. grad Budimpešta (Budapest). Veći gradovi: Debrecen, Miskolc, Szeged, Pečuh (Pécs). M. leži u sr. Podunavlju; obuhvaća dio Panonske zavale. Pretežito nizinski i brežuljkast kraj. Na I je ravnica Alföld, na SZ Mali Alföld, u S dijelu Madžarsko sredogorje (Mátra 1014 m, Bükk 959  m). Klima umjereno kontinentalna. God. količina oborina od 200–500 mm na I do 900 mm na JZ. Rijeke: Dunav, Tisa, Rába. Jezera: Balaton i Nežidersko (dijelom pripada Austriji). Viši planinski dijelovi pod listopadnim šumama; nizina pod raznovrsnim kulturama. Uzgajaju se žitarice, povrće, voće, ind. bilje; vinogradarstvo (kvalitetno grožđe, poznata vina). Stočarstvo, ribarstvo, pčelarstvo, uzgoj dudova svilca. Ležišta uranova smolinca, boksita, nafte, zemnoga plina, kamenoga ugljena, lignita, ruda željeza, mangana, bakra, olova, cinka; kamenolomi mramora. Crna, obojena i elektrometalurgija; proizvodnja bakra, cinka, olova, magnezija. Metalna, tekst., prehr., kem. i petrokem. ind. (mreža naftovoda duga o. 7000 km). Tvornice papira i celuloze, cementa, duhana, gume. Unutarnji plovni putovi (Dunav, Tisa i dr.) dugi 1373 km. Gl. zračna luka Ferihegy (Budimpešta). – pov Madžari, nomadski narod ugro-fin. podrijetla, pod Arpadovim vodstvom naselili su današnje područje Panonske nizine oko Dunava i Tise potkraj 9. st. Za Stjepana I. Arpadovića (997–1038), prvoga ug. kralja, prevladalo je kršćanstvo, uništen rodovsko-plemenski poredak i stvorena centralizirana država. U 12. st. granice su proširene do Karpata, a za Kolomana (1095–1116) sklopljena je personalna unija s Hrvatskom (→ Pacta conventa). Andriju II (1205–35), nakon neuspjeloga Petoga križarskog rata (1217), natjerali su (1222) velikaši da Zlatnom bulom ograniči kraljevsku vlast. Za Bele IV (1235–70) u M. su provalili Tatari. Feud. anarhiju nakon izumrća Arpadovića (1301) okončali su Anžuvinci (1308–82). Već za Sigismunda Luksemburškoga (1387–1437) zaprijetili su zemlji Turci (koji su ga porazili kraj Nikopolja, 1396). Oslabljena feud. anarhijom i društv. sukobima (velika seljačka buna G. Dósze, 1514), M. je konačno izgubila svoju neovisnost nakon poraza u bitci kraj Mohača (1526). Jedan dio zemlje potpao je pod Turke, a drugi – nakon borbe za prijestolje – pod Habsburgovce. U 16. i 17. st. Ugarsku su razdirali sukobi u vezi s reformacijom i protureformacijom. Nezadovoljstvo ug. i hrv. feudalaca izazvalo je Zrinsko-frankapansku urotu (1671). Požarevačkim mirom (1718) Turci su bili primorani napustiti Ugarsku. Reformama Josipa II (1780–90) feudalci su dali žestok otpor, a zavjeru ug.-hrv. jakobinaca (1794–95) pod vodstvom I. Martinovića dinastija je krvavo ugušila. Revoluc. pokret pod vodstvom L. Kossutha (1848) pribavio je Madžarskoj stanovitu autonomiju, no hegemonistička politika madž. vlade prema nemadž. narodima Ugarske (Slovacima, Hrvatima, Ukrajincima, Rumunjima, Srbima) i nezadovoljstvo seljaštva ograničili su osnovicu madž. revolucije u borbi protiv austr. apsolutizma. Nakon znatnih vojnih uspjeha u ratu protiv carske vojske i detronizacije Habsburgovaca (1849), madž. revolucionari, suočeni s nadmoćnim snagama udružene austr. i rus. vojske, morali su 13. 8. 1849. kraj Világosa položiti oružje. Poraz Austrije u ratu protiv Pruske (1866) nagnao je bečki dvor na Austro-ug. nagodbu i stvaranje Austro-Ugarske Monarhije. Nakon poraza u I. svj. r. u studenome 1918. proglasila je liberalno-demokr. vlada M. Károlyja neovisnu republiku Madžarsku. 21. 3. 1919. preuzeli su vlast udruženi komunisti i socijaldemokrati sa B. Kunom na čelu i proglasili Sovjetsku Republiku Madžarsku. Zbog nadmoćne strane intervencije, sovj. vlada Madžarske morala je odstupiti 1. 8. 1919., a vlast je 3. 8. 1919. preuzeo admiral N. de Horthy, koji je uveo diktaturu. Trianonskim mirom (1920) svedena uglavnom u svoje etničke granice, M. je proglašena kraljevstvom, čiji je regent Horthy u početku II. svj. r. podržavao Hitlera. Potkraj rata pokušao se približiti zapadnim silama, na što je Hitler u ožujku 1944. okupirao zemlju. U travnju 1945. sovj. armija potpuno je razbila njem. snage. Pariškim mirom (1947) M. je opet dobila predratne granice. U prvim godinama nakon II. svj. rata održan je višestranački sustav; Madžarska R. proglašena je 1946 (Zoltán Tildy bio je predsjednik 1946–48). Komunistički režim pod vodstvom Madžarske radničke partije (podržavane od SSSR-a) uspostavljen je 1948–49; njezin lider Mátyás Rákosi od 1948. provodi staljinističke procese (1949. strijeljani su László Rajk i dr.). 1949. proglašena je Madžarska NR. Nakon Staljinove smrti (1953) ograničenu privrednu liberalizaciju provodi Imre Nagy (premijer 1953–55). 1955. M. postaje član Varšavskoga pakta. 1956. M. Rákosi uklonjen je iz vodstva partije; dolazi do masovnih prosvjeda radi veće demokratizacije te do sovj. vojne intervencije. Vlast preuzima János Kádár (uz sovjetsku pomoć); zatvoreni su I. Nagy i njegovi suradnici, te su 1958. ubijeni nakon tajnoga suđenja. Kao lider Madžarske socijalističke radničke partije, J. Kádár predvodio je komun. režim 1956–88. Ograničena društvena liberalizacija započinje u drugoj polovici 1980-ih (olakšana je s raspadom SSSR-a). 1989–90. dokinut je jednostranački sustav; 1989. proglašena je Madžarska R. (1991. dovršeno je povlačenje sovj. vojske). Nakon slobodnih izbora, 1990–93. premijer je bio József Antall (iz demokršć. Madžarskoga demokratskog foruma). Za mandata premijera Viktora Orbána (1998–2002), M. je 1999. postala članica NATO-a. 1990–2000. predsjednik je bio Árpád Gőncz, a od 2000. predsj. je Ferenc Mádl. Nakon izbora 2002. premijer je Péter Medgyessy. 2004. M. je primljena u Europsku uniju.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Madžarska. Srednjoeur. država; 93 030 km2 i 10 022 000 st. Gl. grad Budimpešta. Najstariji klubovi ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.