Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Luksemburg, država u Z Europi; 2586 km2, 439 764 st. Gl. grad Luxembourg. U S dijelu Ardeni, na J je lorenska zaravan. Rijeke: Sûre Alzette, Our, Moselle. Pučanstvo: Luksemburžani (61,9%), Portugalci (14%), Talijani (4,3%), Francuzi (4,9%), Nijemci (3,6%), Belgijanci (2,3%) i dr. Useljenici čine 1/3 st. Službeni su jezici francuski, njemački i luksemburški. Poljodjelstvo (žitarice, voće, povrće, vinova loza; uzgoj ruža), stočarstvo; šumarstvo. Ležišta željezne rude. Crna metalurgija, kem., tekst., prehr. industrija; proizvodnja pneumatika, cementa, cigareta, ind. keramike. Međunar. zračna luka Luxembourg. – pov Grofovija od 10. st., vojvodstvo od 1354; od 1433. u posjedu burgundskih vojvoda, od 1555. španjolskih a od 1713. austr. Habsburgovaca; 1794–1815. pod Francuskom. Zaključkom Bečkoga kongresa postao veliko vojvodstvo i 1867. stekao neovisnost. 1940–44. bio je pod njem. okupacijom. Nakon II. svj. rata politički je stabilan; od 1947. u carinskoj je uniji s Belgijom i Nizozemskom (Benelux); član je NATO-a od 1949. Od poč. 1950-ih sudjeluje u zapadnoeur. ekonomskim integracijama (u Europskoj zajednici za ugljen i čelik od 1951); član je Europske unije od 1992. Jean-Claude Juncker premijer je od 1995 (reizabran je 1999. i 2004). Nakon abdikacije velike vojvotkinje Charlotte (1964), monarh je postao njezin sin veliki vojvoda Jean, a od 2000. njegov sin veliki vojvoda Henri.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Luksemburg. Zapadnoeur. država; 2586 km2 i 432 000 st. Gl. grad Luxembourg. Najstariji klubovi CS ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.