Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Kurdi, narod iranske skupine, u Z Aziji (→ Kurdistan); o. 20 mil. pripadnika, pretežito u Turskoj (između 6,5 i 12 mil.), Iranu (5,4 mil.), Iraku (3,6 mil.) i Siriji (0,8 mil.). Žive i u Armeniji, Afganistanu, Libanonu. Pretežito zemljoradnici, ali i nomadski stočari. Uglavnom muslimani-suniti. Potječu od medijskih i iranskih plemena, a pod imenom Kurdi javljaju se u 7. st. – pov Pod Arapima (od 7. st.), Mongolima (13–14. st.), Turcima i Perzijancima (od 16. st.). Usprkos autonomističkomu pokretu na prijelazu 19/20. st., ugovorom u Lausannei (1923) teritorij Kurdistana podijeljen je između Iraka, Irana, Sirije i Turske. Nakon II. svj. rata kurdska oslobodilačka borba bila je nejedinstvena, opterećena klanovskim, plemenskim i polit. suparništvima te utjecajem velikih sila (SSSR, SAD) i regionalnih država koje su kurdske razmirice iskoristile za vlastite interese. Demokratska stranka Kurdistana (KDP) osnovana je kao vojno-polit. pokret u Iranu (1945) i Iraku (1946). U SZ Iranu 1945–46. postojala je kurdska autonomna Mahabadska Republika (podržavana od SSSR-a). Jedan od vodećih kurdskih lidera u Iraku bio je Mula Mustafa al-Barzani (osnivač KDP-a za Irak); predvodio je više pobuna te je 1970. postigao iračko priznanje kurdske autonomije (zakonom regulirane 1974); u sukobima pobunjenih Kurda i iračkih snaga 1960–70. bilo je oko 60 000 poginulih i ranjenih te oko 300 000 raseljenih (uglavnom Kurda). Nezadovoljan opsegom autonomije Barzani je 1974. započeo novi ustanak; nakon njegove smrti (1979) vodstvo iračke KDP preuzeli su njegovi sinovi Masud i Idris, a njihov suparnik Jalal Talabani osnovao je Patriotski savez Kurdistana (PUK). Napadi iračke vojske snažniji su 1988 (u Halabji je kemijskim oružjem ubijeno oko 6000 kurdskih civila) i 1991., kada je oko 1,5 mil. Kurda izbjeglo u Tursku i Iran (SAD i Velika Britanija uspostavljaju zonu zabrane leta za iračko zrakoplovstvo). Poč. 1990-ih na području pod svojim nadzorom (u sjevernom Iraku) KDP i PUK uspostavljaju autonomiju, 1992. održavaju izbore za regionalni parlament, a u drugoj polovici 1990-ih međusobno se sukobljavaju; 2002. dogovaraju obnovu zajedničkoga parlamenta. Pitanje kurdske autonomije ostalo je neriješeno u Iranu; 1989. ubijen je Abd al-Rahman Qasimlu, vođa iranske KDP od 1973. U Turskoj je najradikalnija Radnička stranka Kurdistana (PKK) koja je pod vodstvom Abdullaha Öcalana od sredine 1980-ih vodila gerilsku borbu (Öcalan je 1999. uhvaćen i osuđen na doživotni zatvor). U borbi protiv kurdskih pobunjenika turska je vojska više puta ulazila na područje S Iraka (1984–2003. u sukobima tur. snaga i gerilaca PKK-a bilo je oko 37 000 poginulih).


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.