Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Kosovo, država u JI Europi; 10 887 km2, 2 227 942 st. (od čega Albanaca 82%). Omeđena je planinama (Prokletije, Šara i Kopaonik) između kojih se pružaju dvije velike kotline (Metohija i Kosovo). Kult. i upravno središte je Priština. Ostali veći gradovi: Peć, Prizren, Kosovska Mitrovica i Đakovica. Rijeke: Sitnica, Beli Drim, Lab, Lepenac. Poljodjelstvo, stočarstvo, rudarstvo (ležišta lignita, olovno-cinkovih i srebrnih ruda). Prehr. tekst., kem. i drvna ind. – pov K. je bilo naseljeno već u neolitiku. Starosjedilačka ilirsko-tračka plemena (najznačajniji Dardanci) pokorili su Rimljani između ← 75. i 9. god., a njihov teritorij uključili u rim. provinciju Gornju Meziju (Moesia Superior). Nakon podjele Rimskoga Carstva (395), K. je pripalo istočnom carstvu, poslije Bizantu. Potkraj 6. st. ondje su se naselili Slaveni, koji su pokorili zatečeno romanizirano stanovništvo. U 11. st. K. je pogranično područje Bizanta, u koje su stalno prodirali Srbi iz Raške. Krajem 12. st. dolazi pod vlast srpske države. U to doba na Kosovu je živjelo raznorodno stanovništvo (slav. Srbi, ilirsko-trački Albanci te romanizirani Vlasi). Pod vlast Turaka K. je došlo poslije Kosovske bitke 1389. U doba protutur. ratova (1683–99. i 1736–39) Austrijanci su privukli na svoju stranu Srbe i kat. Albance. Nakon poraza austr. vojske 1689., zbog tur. represalija znatan dio Srba pod vodstvom patrijarha Arsenija Crnojevića iselio se u krajeve preko Save i Dunava, a do novoga iseljavanja Srba došlo je i 1739. Nakon tur. poraza u Balkanskom ratu (1912) K. je ušlo u sastav Srbije. Za I. svj. rata, K. je 1915–18. pod okupacijom Austro-Ugarske, a od 1918. u sastavu Kraljevine SHS, odn. Jugoslavije. U njoj su pripadnicima alb. i tur. narodnosti bila uskraćena nac. i demokr. prava. Nakon rasformiranja pokrajina 1922., dijelovi Kosova ušli su u sastav četiriju oblasti, a 1929. pripali su trima banovinama. Za rata 1941–45. K. je bilo podijeljeno između tal., njem. i bug. okupacijskoga režima. Na zasjedanju AVNOJ-a 1943. priznato je kao zasebna pokrajina nove jugosl. države. 1945. dobilo je ograničenu autonomiju u sastavu Srbije (kao Autonomna Kosovsko-Metohijska oblast; od 1963. AP Kosovo i Metohija). Održavana je politička prevlast Srba i Crnogoraca, unatoč njihovoj manjoj brojčanoj zastupljenosti. Veća autonomija ostvarena je 1968 (proglašena je Socijalistička AP K.), zatim 1971. i 1974. Veći albanski polit. utjecaj izraženiji je od poč. 1970-ih, što je izazvalo otpore u dijelu srbijanske polit. javnosti. 1980-ih je više alb. prosvjeda radi stvaranja vlastite republike, a srbijanske vlasti 1989. ograničavaju kosovsku autonomiju (1990. vraćaju naziv AP Kosovo i Metohija). Uslijedila je diskriminacija Albanaca te njihov pasivni otpor; polit. utjecajan postaje Demokratski savez Kosova (LDK), osn. potkraj 1989. Albanci uspostavljaju paralelni sustav vlasti, svoje obrazovne i druge službe koje Srbija nije priznavala.; 19. 10. 1991. proglašavaju Republiku Kosovo. Na izborima 1992. koje su organizirali kosovski Albanci, pobijedio je LDK, a njegov vođa Ibrahim Rugova izabran je za predsjednika. Srbijanskoj represiji od poč. 1990-ih otpor su pružale pojedine alb. naoružane skupine, čijim povezivanjem (sredinom 1990-ih) nastaje Oslobodilačka vojska Kosova (UÇK), koju predvodi Hashim Thaqi. Do kraja 1989. s Kosova je izbjeglo oko 98 000 Albanaca (uz približno 200 000 raseljenih). Nakon kratkotrajnoga primirja, nametnutoga uz pritisak SAD-a, i srbijanskoga odbijanja da Kosovu dopusti veću autonomiju, NATO je 24. 3. 1999., bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, počeo napade na vojne i strateške ciljeve u SR Jugoslaviji. Srpske snage vršile su nove etničke progone (od ožujka do lipnja 1999. bilo je oko 860 000 alb. izbjeglica, a broj ubijenih Albanaca, uglavnom civila, procjenjuje se od 5 000 do 11 000). Sporazumom od 9. 6. 1999. SR Jugoslavija pristaje na povlačenje svojih snaga s Kosova, u kojem je uspostavljena privremena uprava UN-a, uz nazočnost snaga NATO-a (UÇK je rasformirana). UN-ov upravitelj za Kosovo donio je 15. 5. 2001. ustavni okvir za privremenu samoupravu, a vlada Kosova uspostavljena je nakon izbora održanih u studenom 2001; LDK ostala je vodeća stranka (pobjeđuje i na parlamentarnim izborima 2004), uz polit. utjecajnu Demokratsku stranku Kosova pod vodstvom H. Thaqija. Poč. ožujka 2002. za predsjednika Kosova izabran je I. Rugova. Nakon transformacije SR Jugoslavije u zajednicu Srbije i Crne Gore (u ožujku 2003) alb. stranke nastavile su osporavati srbijanski suverenitet nad Kosovom. U veljači 2008. kosovska je skupština proglasila neovisnost, koju je dosad priznalo 60-ak država.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.