Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


klasicizam (lat.), umj. stil nastao u tal. arhitekturi 16. st. oživljavanjem tradicionalnih oblika klas. grč.-rim. graditeljstva; sredinom 18. st. proširio se i na ostale umjetnosti kao reakcija na barok i rokoko i postao glavnim umj. izrazom sve do pojave romantizma. Gl. obilježja: sklad, jasnoća, staloženost, prevlast razuma nad osjećajem. Gl. predstavnici: lik u Italiji, A. Palladio, A. Canova; u Francuskoj, F. Mansart, C. Perrault, Ch. Lebrun, J. Mansart, J. G. Soufflot, J. A. Houdon, J. L. David, J. A. D. Ingres; u Njemačkoj, A. R. Mengs, J. G. Schadow, Ch. D. Rauch, K. F. Schinkel, L. Klenze; u Engleskoj, I. Jones, Ch. Wren, R. Adam; u Danskoj, B. Thorvaldsen; u Nizozemskoj, J. Van Kampen; u Hrvatskoj, C. Reggio, B. Felbinger, V. Karas; knjiž u Francuskoj, P. Corneille, Molière, N. Boileau, J. Racine; u Njemačkoj, G. E. Lessing, J. Ch. Gottsched, F. G. Klopstock, J. W. Goethe, F. Schiller; u Engleskoj, J. Dryden, A. Pope, S. Johnson; glazb najviši domet klasicističkoga estetskoga ideala postigli su majstori bečke klasike (→ neoklasicizam). Općenito, naziv za smjerove u umjetnosti za koje je karakterističan jasan i strog izraz, a da ipak ne dosežu izražajnu snagu, životnu puninu i dubinu doživljaja prave klasike.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon


Hrvatski obiteljski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija


Pomorski leksikon

Filmski leksikon


Filmska ekciklopedija


Nogometni leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2020.