Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Japan (jap. Nihon; Nippon: zemlja izlazećega Sunca), otočna država u I Aziji, između Tihoga oceana i Japanskoga mora; 377 873 km2, 126 925 843 st. Gl. grad Tokyo. Veći gradovi: Osaka, Nagoya, Yokohama, Kyoto, Kobe. Sastoji se od 4 velika (Hokkaido, Honshu, Shikoku i Kyushu) i mnoštva malih otoka; pruža se u luku (od SI prema JZ) dugom više od 3000 km. Gorje (Japanske Alpe, vrhovi Fuji, 3776 m, i Ontake, 3063 m) međusobno je razdvojeno dubokim tektonskim udolinama. Od ukupnoga teritorija svega 18% su ravnice i doline. Vulkanska djelatnost vrlo jaka (54 aktivna i 165 ugaslih vulkana; termalni izvori); česti potresi. Klima pod utjecajem otočnoga položaja, monsuna i morskih struja. U J dijelovima blaga, jednolična suptrop. klima; na S su ljeta svježa, zime hladne. Riječna mreža gusta; rijeke kratka toka, gl. su Shinano i Ishikari. Jezera pretežito u vulkanskim kraterima. Niži dijelovi otoka Shikoku i Kyushu pod zimzelenim trop. šumama; u J dijelovima tropske (palme, kamforovac, drvene paprati), na sjeveru crnogorične i listopadne šume. Hokkaido i Honshu pod crnogoričnim šumama. Stanovnici Japanci, manji broj Korejaca, Kineza, Amerikanaca. Najgušće naseljena tokijska ravnica, SZ dio Kyushua i područje između gradova Kobea i Nagoye. Više od 78% st. živi u gradovima. J. ima 7 državnih sveuč. i mnoštvo privatnih. Poljodjelstvo: vodeće mjesto zauzima kultura riže (više od 50% obrađenoga tla), zatim pšenica, ječam, krumpir, batata, soja, kikiriki, uljana repica, čaj, šećerna trska i repa, agrumi i dr. voće. Šume pokrivaju o. 67% ukupnoga teritorija. Stočarstvo: goveda, ovce, svinje, koze, konji, perad; dudov svilac. Među vodećima u svijetu u ribarstvu; uzgoj bisernica; kitolov na Antarktici. Ležišta kamenoga ugljena, lignita, željezne i bakrene rude, nafte, zemnoga plina, sumpora, olova, cinka, zlata, srebra, kositra, antimona, kroma, mangana, molibdena, volframa, azbesta, žive, bizmuta. Crna, obojena i elektrometalurgija, tekstilna (svila, sintetična vlakna, pamučna, vunena), metalna ind., brodogradnja, ind. automobila; precizna mehanika, ind. radioaparata, tranzistora, televizora, elektronskih elemenata i uređaja, ind. robota; kem. ind., rafinerije nafte, tvornice cementa, papira; ind. stakla, proizvodnja glasovitoga porculana; prehr. ind. (riblje konzerve, pivo, duhan). Gl. luke: Yokohama, Kobe, Chiba, Nagoya, Osaka, Moji, Otaru, Muroran. Međunar. zračne luke: Tokyo (Narita), Osaka, Fukuoka, Sapporo. – pov J. je naseljen već u prapov. doba. Po predanju, temelje jap. državi postavio je car (tenno) Jimmu ← 660., potomak božice Iknee. Pod utjecajem kin. kulture, prihvaćeni su kin. pismo (400) i budizam (6. st.); autohtona je religija šintoizam. Velikom reformom 645. uvedena je apsolutna monarhija s osloncem na feud. činovničko-hijerarhijski aparat. Poč. 8. st. prijestolnica je Nara, zatim (784) Nagaok te (794) Kyoto. Velik ugled uživa svećenstvo koje je i važan polit. čimbenik. U 9. st. prekidaju se veze s Kinom. Jap. kultura razvija se od tada samostalno (lirika, proza). Sve je jača uloga plemstva i šoguna, a sve slabija careva. 1185. pobjedom nasljednoga šoguna Yoritomo Minamota nad rodom Taira uspostavlja se vlast šoguna iz roda Minamoto. Feudalci postaju vazali šoguna, a vitezovi (samuraji) vazali su feudalaca. Dinastičke borbe 14–16. st. iskorištava krupno plemstvo, koje se sve više osamostaljuje. Krajem 16. st., kada su J. otkrili Portugalci, u zemlju počinje prodirati i kršćanstvo. Šogunat obitelji Tokugawa (1603–1868) ponovno je ujedinio državu. Kršćanstvo je iskorijenjeno. Započinje razdoblje izolacije J. od vanjskih utjecaja. Zaostala feud. ekonomija koči razvoj zemlje. Dugo razdoblje izolacije prekinuto je dolaskom am. eskadre (1853) pod zapovjedništvom M. C. Perryja. Ugovorom sa SAD-om otvorene su neke jap. luke am. trgovini, a poslije su i eur. države sklopile slične ugovore. 1867. srušen je šogunat te s carem Mutsuhitom, koji je preuzeo i svjetovnu vlast, počinje 1868. razdoblje Meiji. To je kraj jap. feud. države. Započinje nagli razvoj kapitalizma. 1877. svladan je i posljednji ustanak samuraja. Jap. prijestolnicom postao je grad Yedo, koji dobiva ime Tokyo. 1889. proglašen je ustav sa skučenim pravima parlamenta. J. postaje najjača imperijalistička sila Istoka; pobjedom nad Kinom 1894 (mir u Shimonosekiju) J. je dobio Taiwan i otoke Pescadores, a pobjedom nad Rusijom (1904–05) dio otoka Sahalina i protektorat nad Korejom, koju je 1910. i anektirao. U I. svj. ratu J. sudjeluje na strani Antante. Tada se učvrstio u Kini (Tsingato, Shantung) te na pacifičkim otocima (Marshallski, Karolini i Marijanski). Na Washingtonskoj konferenciji 1921–22. J. se afirmirao kao treća pomor. sila svijeta. 1926. na prijestolje dolazi car Hirohito. 1928. J. prelazi na ostvarenje osvajačkih planova u Aziji te je 1928. okupirao pokrajinu Shantung. 1931–32. zaposjeda Mandžuriju i stvara marionetsku državu Mandžukuo. 1937. započinje opći voj. napad na Kinu okupacijom Nankinga, Kantona i otoka Hainan. Istodobno se približuje Njemačkoj (Antikominternski pakt 1936) i Italiji (Trojni pakt 1940). Ljeti 1941. jap. trupe upadaju u Francusku Indokinu, a 7. 12. napadnuta je am. flota u luci Pearl Harbor. Uslijedila je okupacija Sumatre, Jave, Tajlanda, Malajskoga poluotoka, Filipina, Bornea. No već sred. 1942. nastupa prekretnica. Japanci postupno gube osvojene teritorije. Izbacivanje prve am. atomske bombe nad Hiroshimom (6. 8. 1945) te objava rata od strane SSSR-a prisilile su J. da 2. 9. potpiše bezuvjetnu kapitulaciju i prihvati am. vojnu upravu. Demokratizirane su polit. stranke. 1951. savezničke države (osim SSSR-a i njemu prijateljskih zemalja) potpisale su mirovni ugovor s J., kojemu su oduzete sve zemlje osvojene u posljednjih 80 godina. Odnosi sa SSSR-om regulirani su sporazumom u Moskvi 1956. Politički najutjecajnija postaje Liberalno-demokratska stranka; najdulje su premijeri bili Eisaku Sato (1964–72) i Yasuhiro Nakasone (1982–87). 1950-ih i 1960-ih česti su prosvjedi radničkih i lijevih stranaka protiv vojne prisutnosti SAD-a. U drugoj pol. 1960-ih J. je postao ekon. velesila. 1970-ih normalizira odnose s Kinom; od 1975. sudjeluje u dogovorima ekonomsko-polit. vodećih zemalja (Grupa 7). Unatoč čestim smjenama vlade i povremenim korupcijskim aferama, zadržao je polit. stabilnost. Car Hirohito umro je 1989., a naslijedio ga je sin princ Akihito. Od 2001. premijer je Junichiro Koizumi. Poč. 2000-ih u Japanu je raspoređeno oko 47 000 am. vojnika (od toga oko 27 000 na Okinawi). S Rusijom je ostao u sporu oko južnih Kurilskih otoka (sporove oko manjih otočnih skupina ima s Južnom Korejom, Kinom i Tajvanom).


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Japan. Otočna zemlja u ist. Aziji; 377 837 km2 i 127 mil. st. Gl. grad Tokio. Nogometni savez utemeljen ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.