Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Irska (irski Éire), država na istoimenom otoku; 70 282 km2, 3 626 087 st. Gl. grad Dublin (irski naziv Baile Átha Cliath). Središnja ravnica okružena je brdovitim krajevima na J (Wicklow, 962 m), na SZ (Croagh Patrick, 879 m) i na JZ (Carrantuohill, 1041 m). Klima oceanska s mnogo vlage. Livade i pašnjaci čine 67% teritorija (otuda Irskoj naziv »Zeleni otok«). Gl. rijeke: Shannon, Blackwater, Lee, Nore, Barrow i Suir. Močvare, tresetišta i jezera; najveće jezero Neagh. Stanovnici Irci. Službeni jezici irski i engleski. Dva sveuč. u Dublinu. Poljodjelstvo: krmno bilje, ječam, zob, pšenica, krumpir, šećerna repa, povrće, voće. Stočarstvo: goveda, ovce, svinje, konji, koze. Ribarstvo osrednje. Rudarstvo: ugljen i treset, olovna, cinkova i bakrena ruda. Metalurgija, kem., elektrotehn. ind., ind. šećera, piva, tekstila, fosfatnih gnojiva, sapuna, obuće, duhana, lokomotiva, vagona, cementa, papira; montaža automobila. Turizam. Brodogradilište (Cork; Corcaigh). Gl. luka Dublin. Međunar. zračne luke Shannon, Dublin, Cork. – pov Nastanjena u paleolitiku; od ← 4. st. naseljena Keltima. Pokrštavanje Irske započelo je dolaskom katoličkih misionara sv. Palladiusa (430) i sv. Patricka (432). Borbe Iraca s Normanima (9–12. st.) iskoristili su Englezi: kralja Henrika II., koji je upao 1171. u I., dio irskih knezova priznao je za suverena. Nakon mnogobrojnih ustanaka (15–18. st.) konfiscirani su zemljišni posjedi u Irskoj, a 1800. proglašena je unija s Velikom Britanijom. Razdoblje ekon. krize i gladi (Great Famine 1845–49) izazvalo je masovnu emigraciju preko oceana, pa se broj stanovnika (1846–51) smanjio od 8,5 na 6,5 mil. Pokret za Home Rule, u drugoj pol. 19. st., nastojao je parlamentarnim putem uspostaviti autonomiju Irske. Republikanski pokret Sinn Fein (osn. 1905) organizirao je 1916. ustanak u Dublinu koji je krvavo ugušen. Nakon izbora 1918. zastupnici Sinn Feina formirali su 1919. irski parlament, koji je proglasio neovisnost i povjerio E. De Valeri sastav vlade. Pošto su se Irci uspješno oduprli oružanoj akciji Britanaca, brit. parlament je 1920. priznao ograničenu autonomiju Južnoj i Sjevernoj I. (u kojoj su vlast preuzeli probritanski protestanti) te im 1921. podijelio status dominiona. Nezadovoljan podjelom Irske, De Valera je odstupio, a vođa umjerenoga krila Sinn Feina, predsj. vlade W. T. Cosgrave, koji je 22. 10. 1922. proglasio Irsku Slobodnu Državu, porazio je u građ. ratu De Valerine pristaše. Nakon izborne pobjede (1932) predsj. vlade postaje De Valera, koji je 1937. proglasio neovisnost Irske (Eire). Za II. svj. r. neutralna, I. se 1949. proglasila republikom i istupila iz Commonwealtha. Članica je UN-a od 1955; Europskoj zajednici pristupila je 1973. Najutjecajnije stranke su konzervativna Fianna Fáil i kršćansko-demokratska Fine Gael. S Velikom Britanijom dogovorila je 1995. odrednice za mirovni sporazum u Sjevernoj Irskoj (zaključen 1998). Na parlamentarnim izborima 2002. pobijedila je stranka Fianna Fáil; njezin lider Bertie Ahern premijer je od 1997.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Irska. Eur. otočna država; 70 273 km2 i 3,8 mil. st. Gl. grad Dublin. Najstariji klubovi Athlone Town ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.