Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Indonezija, država u JI Aziji, na otocima Malajskoga arhipelaga; 1 904 443 km2, 206 264 595 mil. st. Gl. i najveći grad Jakarta; veći gradovi: Surabaya, Bandung, Semarang, Medan, Palembang. Obuhvaća 4 velika otoka: Kalimantan (Borneo; sr. i J dio otoka), Sumatru, Javu, Sulawesi (Celebes); Z dio Nove Gvineje i niz manjih otoka. Više od 50% ukupne površine zauzimaju brežuljkasta i planinska područja (Carstensz, 5030 m, na Novoj Gvineji). Mnogobrojni vulkani (o. 50 aktivnih); česti potresi. Klima pretežito ekvatorska s visokim temperaturama i velikom godišnjom količinom oborina. Gusta mreža trajnih vodenih tokova (Kapuas, Barito na Kalimantanu; Mesudji, Hari na Sumatri). U biljnom pokrovu prevladava zimzelena tropska i suptropska šuma. Stanovnici: Indonezijci (Javanci, Sundanci, Madurci) i Malajci; na Novoj Gvineji Papuanci i Melanezijci. Na Javi (7% ukupne površine) živi 60% stanovništva. Službeni jezik bahasa (indonez. varijanta malajskoga jezika). Gl. sveuč. u Jakarti. Poljodjelstvo je osnovica privrede (riža, kukuruz, batata, manioka, kikiriki, uljna i kokosova palma, kava, čaj, šećerna trska, duhan, pamuk); gl. obradive površine su na Javi. Stočarstvo (goveda, koze, svinje, ovce). Jako ribarstvo. Šume (o. 60% ukupne površine) obiluju tikovinom, sandalovinom, ebanovinom; u proizvodnji kaučuka I. je među prvima u svijetu. Rudarstvo: bogata ležišta kositrene rude, nafte, boksita, ugljena, ruda nikla, mangana, željeza i urana. Industrija (85% na Javi, 10% na Sumatri) sporo napreduje: prerađuju se proizvodi poljoprivrede (šećerane, ljuštionice riže, uljare, tvornice cigareta) i rudarstva (rafinerije nafte, tvornice aluminija i cementa; prerada rude kositra, mangana); tekst. i kem. ind. Zbog otočnoga položaja značajan je pomor. promet (gl. luke: Surabaya, Tanjung Priok, Semarang, Padang). Razvijen zrakoplovni promet; 130 zračnih luka (Jakarta, Surabaya, Medan, Manado, Denpasar, Ujung Pandang). – pov Prve hinduističke države, što su ih u 7. st. osnovali došljaci iz Indije, raspale su se kada je u 13–16. st. islam postao gl. religija. Portugalci su osvojili Malaccu (1511) i osnovali niz faktorija; potkraj 16. st. stali su ih potiskivati Nizozemci, a zatim Englezi. U toku 17. st. niz. Istočnoindijska kompanija stekla je potpunu prevlast nad indonez. područjem, a 1798. preuzela je upravu niz. vlada, nazvavši taj teritorij Nizozemskom Istočnom Indijom. Premda je bilo velikih protukolonijalnih ustanaka (Javanski rat 1825–30), tek su oslobodilački pokreti u 20. st. ozbiljno ugrozili kolonijalizam. Pokret se osobito razvio za jap. okupacije (1942–45). Naoružanim oslobodilačkim odredima pridružila se i dobrovoljačka vojska koju su inače osn. Japanci. Neovisna Republika Indonezija proglašena je 1945 (prvi predsjednik A. Sukarno). Niz. vlada povela je borbu protiv nove države, ali je 1949. bila prisiljena priznati joj neovisnost. 1956. otkazani su svi sporazumi s nekadašnjom metropolom. 1960. izbio je sukob s Nizozemskom zbog Zapadnoga Iriana, koji je pripao Indoneziji 1963. Neuspjela ljevičarska pobuna »Pokreta 30. rujna 1965.« dovela je do osvete nad komunistima (pobijeno o. 500 000 ljudi), a Sukarno je bio prisiljen odreći se položaja premijera (1966) i predsjednika (1967). Od 1968. predsjednik je general Suharto, koji vodi prozapadnu politiku; 1976. dao osvojiti I dio otoka Timora. U 1980-im gerilski pokret za nezavisnost djelovao je u Irian Jayi (bivša Nizozemska Nova Gvineja), Acehu (na Sumatri) i na Istočnom Timoru. Gospodarska kriza u 1990-im ubrzala je pad Suhartova režima; nakon izbora 1999. većinu glasova dobila je Sukarnova kći Megawati Sukarnoputri. Pobjedu su joj osporavale pretežno islam. stranke, a predsjednica postaje 2001. Sporazum o prekidu sukoba u Istočnom Timoru postignut je 1999; nezavisnost ostvaruje 2002. Početkom 2000-ih stabilnost narušavaju povremeni etnički konflikti i vjerski sukobi; vojska je ostala polit. utjecajna, a umirovljeni general Susilo Bambang Yudhoyono izabran je za predsjednika 2004.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Indonezija. Otočna država u juž. Aziji; 1 912 988 km2 i 210 mil. st. Gl. grad Jakarta. Nogomet se ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.