Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Indija, država u J Aziji; 3 287 263 km2, 1 027 015 247 st. Gl. grad New Delhi. Indiji pripadaju otočne skupine Andamani, Nikobari i Lakadivi. Administrativno se sastoji od 28 sav. država i 7 sav. teritorija. Morfološki se sastoji od visokoga planinskog ruba na S (Himalaja, Karakorum), Dekanskoga ravnjaka na J, koji je prema Arapskom moru obrubljen Zapadnim Gatima (Anai Mudi, 2695 m), a prema Bengalskom zaljevu nižim Istočnim Gatima. Između planinskoga ruba na S i Dekanskoga ravnjaka na J leži Indo-gangeska (Hindustanska) nizina. Za klimu Indije značajna je izmjena monsuna. Ljetni JZ kišni monsun puše od lipnja do listopada i donosi goleme količine vlage (Cherrapunji, 11 430 mm), a zimski SI puše s kopna od prosinca do svibnja i donosi suho i svježe doba. Prosječna siječanjska temp. u Indiji iznosi 15 °C. Žetva ovisi o pravilnoj izmjeni monsuna. Gl. rijeka Ganges spaja se s Brahmaputrom i zajedničkom deltom utječe u Bengalski zaljev. S Dekanskoga ravnjaka utječu u Bengalski zaljev Godavari, Krishna, Mahanadi, Cauvery, a u Arapsko more Narmada i Tapti; sve se iskorištavaju za natapanje. Visok vodostaj rijeka ovisi o monsunskim kišama i otapanju snijega na Himalaji. Oko 40 000 glavnih i 92 000 sporednih kanala za natapanje. Pristranci Himalaje obrasli su zimzelenim vlažnim šumama, a delta Gangesa i Brahmaputre mangrovama. Na Dekanskom ravnjaku je stepa, a na Zapadnim i Istočnim Gatima monsunske listopadne šume. Na nižim pristrancima Himalaje žive mnoge vrste divljih životinja (slonovi, tigrovi, pantere, leopardi, majmuni). Gl. dio stanovništva su Hindusi; prastanovnici su Vede i Melanidi. Službeni jezici: hindski i engleski. Najgušće je naseljen Bengal. Oko 60% stanovnika zaposleno je u poljodjelstvu (uzgaja se: riža, pšenica, kukuruz, ječam, krumpir, manioka, banana, kikiriki, sezam, lan, uljna repica, pamuk, juta, kokosov orah, agrumi, čaj, kava, šećerna trska, duhan, papar). U šumama raste skupocjeno tikovo, ružino i sandalovo drvo; u Bengalu bambus. Stočarstvo je slabo razvijeno (uzgajaju se goveda, bivoli, ovce, koze, konji, svinje i deve). Ribarstvo daje velik ulov. Najveća su rudna ležišta ugljena i željezne rude. Znatna proizvodnja mangana, boksita, magnezita, olovne i bakrene rude, volframa, sadre, azbesta i prirodnih fosfata. Najrazvijenija je tekst. industrija, os. pamučna. Znatna je proizvodnja svile i sagova. Razvijena je crna i obojena (olovo, bakar i aluminij) metalurgija i metalna ind. (želj. materijal, elektromotori, transformatori, generatori, zrakoplovi, šivaći strojevi, automobili). Brodogradnja. Tvornice papira. Kem. ind. proizvodi sumpornu kiselinu, amonijak, katran, lijekove, umjetna gnojiva, sintetični kaučuk, tešku vodu. Više tvornica cementa, ulja i eteričnih ulja, sapuna, duhana i kože. Vrlo razvijena film. ind. Gl. luke: Kolkata (Calcutta), Mumbai (Bombay) i Chennai (Madras). 92 zračne luke, najveće Mumbai, Kolkata i New Delhi. Najstarija su sveuč. u Kolkati, Mumbaiju i Chennaiju. – pov Stare civilizacije (← 3. do ← 2. tisućljeća) u području rijeke Inda bile su Mohenjo Daro i Harappa. Nomadski Arijevci prodiru od ← 2. tisućljeća do ← 600. u S Indiju, pokorivši ili potisnuvši na jug starosjedioce Dravide; oni su pripadnici brahmanizma i tvorci kastinskoga društva. Od većih država SI Indije važna je od ← 7. do  ← 6. st. Magadha, dok su na SZ zemlje u to doba zavladali Perzijanci, u ← 4. st. Aleksandar Veliki, zatim helenistički kneževi, a od 1. do 4. st. vladari Kušanskoga Carstva. U dolini Gangesa bila je za dinastije Maurya jaka država (← 325. do ← 297) pod vladarima Čandraguptom i Ašokom. Od 4. do 5. st. ondje je država dinastije Gupta. U 8. st. počinje prodor Arapa i islama u SZ Indiju. Nastavlja se formiranje države sultana od Delhija (1206–1398), koju su uništili Mongoli. Babur, potomak Džingis-kana i Timur Lenka, stvorio je jaku islam. državu Velikoga Mogula sa sjedištem u Delhiju (1526–1858). Od poč. 16. st. dolaze Portugalci, koje su potkraj 16. st. potisnuli Nizozemci, a jedne i druge protjerali Englezi. Englezi su porazili i Francuze (1763). Brit. osvajanje I. dovršeno je padom Delhija (1803) i Punjaba (1849). Nakon svladanoga ustanka 1857–58. I. je stavljena pod izravnu brit. upravu. Borbu protiv kolonijalnoga izrabljivanja poveo je 1885. Indijski nacionalni kongres, pod vodstvom M. Gandhija; od 1920. ta je stranka vodila kampanju za samoupravu (pasivnim otporom, građ. neposlušnošću i bojkotom brit. robe); od 1929. ona je nastupala s programom pune neovisnosti Indije. U kolovozu 1947. podijeljen je indij. poluotok na neovisne države Indiju i Pakistan – na temelju raširenosti hinduizma i islama – koje su i dalje ostale članice Commonwealtha. Predsj. indij. vlade postao je Dž. Nehru (1947–64). Zbog vjerskoga fanatizma izbili su u I. i Pakistanu veliki nemiri, u kojima je poginulo o. 500 000 ljudi; 6,5 mil. muslimana prebjeglo je iz I. u Pakistan, a 5,5 mil. hinduista iz Pakistana u Indiju. U studenome 1947. izbio je oružani sukob između I. i Pakistana zbog Kashmira, ali su operacije obustavljene 1949. intervencijom UN. I. je proglašena republikom 1950. Indijski nacionalni kongres pobjednik je na gotovo svim parlamentarnim izborima od stjecanja neovisnosti. Francuska je ustupila Indiji svoje posjede na indij. tlu 1954., dok je port. posjede (→ Goa) I. morala silom zaposjesti 1961. Indiju je 1962. napala NR Kina, smatrajući spornom međudrž. granicu, i kraće vrijeme držala dijelove indij. teritorija pod okupacijom. 1965. izbio je novi indij.-pakist. rat, završen 1966. Kriza u Istočnom Pakistanu izazvala je 1971. prebjegavanje nekoliko milijuna Bengalaca u Indiju, što je pojačalo napetost s Pakistanom. U 14-dnevnom ratu protiv Pakistana u prosincu 1971., indij. vojska u suradnji s bengalskim gerilcima svrgnula je pakist. vlast u Istočnom Pakistanu koji je postao neovisna država Bangladeš. 1977. dolazi do prvoga izbornoga poraza Kongresne stranke od stjecanja neovisnosti. 1977–80. vlada koalicija Janata, a premijer je M. Desai; na izborima 1980. I. Gandhi treći put dobiva premijerski mandat, sukobi se zaoštravaju i vojska intervenira protiv pobunjenih Sikha. 1984. I. Gandhi je ubijena u atentatu a premijer postaje njezin sin R. Gandhi (1984–89), koji također pogiba u atentatu 1991. Na poč. 1990-ih nemiri i oružane pobune trajale su u Punjabu, Assamu, Kashmiru i dr.; u pojedinim područjima česti su bili sukobi hinduista i muslimana. 1990-ih je I. nastavila stratešku suradnju s Rusijom; 1993. s Kinom je dogovorila jačanje sigurnosti u pograničju (od kraja 1980-ih traju indijsko-kin. pregovori o graničnim sporovima); 1995. sa SAD-om je potpisala sporazum o vojnoj suradnji. Atal Bihari, vođa nacionalističke stranke Bharatiya Janata, bio je premijer 1996. i 1998–2004. Poč. 2000-ih nastavljene su unutrašnje napetosti u pojedinim državama te djelovanje separatističkih militantnih skupina (u Punjabu, Nagalandu, Manipuru, Assamu, Tripuri i dr.); s Pakistanom je ostao otvoren problem podjele Kashmira. Na izborima 2004. pobijedila je stranka Indijski nacionalni kongres (pod vodstvom Sonie Gandhi, udovice Rajiva Gandhija), a Manmohan Singh postao je premijer.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Indija. Država u juž. Aziji; 3 287 263 km2 i 1,016 mlrd. st. Gl. grad New Delhi. Nogomet se počeo ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.