Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Hrvati, južnosl. narod; o. 5 000 000 pripadnika (poč. 2000-ih), od toga u Hrvatskoj 3 977 171, BiH o. 640 000, Srbiji i Crnoj Gori o. 77 000 (najviše u Vojvodini, o. 56 500), Austriji o. 35 000, Madžarskoj o. 15 6000 i dr. Više stotina tisuća Hrvata iselilo se u Sjevernu i Južnu Ameriku, zapadnu Europu, Australiju i dr. Podrijetlo imena H. još nije razjašnjeno. Do 11. st. nosila su ga još dva plemena, jedno u Poljskoj (Bijela ili Velika Hrvatska uz gornju Vislu) i drugo u Češkoj. Tragovi hrv. imena sačuvani su na širokom prostoru, a od 11. st. ime se ustaljuje isprva samo u Dalmaciji do Gvozda. Za seobe naroda H. su novi zavičaj našli na području rim. provincija Panonije i Dalmacije, uništivši prethodno vlast Avara. Zatečeno romanizirano ilirsko-keltsko stanovništvo H. su postupno asimilirali. Slavenskim plemenima koja su došla na te prostore s Avarima, a i zemlji koju su nastanili, dali su svoje ime, koje se prvi put spominje za vrijeme kneza Trpimira (4. 3. 852). H. počinju stvarati državu u prvoj pol. 9. st., dok su još priznavali vrhovnu vlast Franaka, ali znatni prostori koje su nastanili ostaju izvan njezinih granica. U vrijeme rastuće ugarske moći potkraj 11. st. H. ostaju bez vladarske dinastije. Državno-pravnu samostalnost gube ulaskom u drž. zajednicu s Ugrima (1102), čiji vladari krunidbom postaju i hrv. kraljevi. U toj zajednici ostaju do 1527., kada hrv. velikaši na Saboru u Cetingradu biraju za kralja Ferdinanda Habsburgovca. Pod vlašću Habsburgovaca ostaju do 1918. Za toga razdoblja H. su, uz germanizaciju, bili izloženi turskoj opasnosti, pred kojom su u velikim valovima napuštali svoje krajeve i premještali se dublje u unutrašnjost (Austrija, Madžarska, Slovačka te Italija). Dovođenjem novih naseljenika u osvojene hrv. zemlje i na granicu prema Osmanskom Carstvu neki krajevi sve više gube hrv. kult. obilježje. Ulaskom H. u državnu zajednicu 1918. s drugim južnosl. narodima migracije pučanstva postale su još češće, pa je i preseljivanje H. iz drugih dijelova zajedničke države u Hrvatsku i inozemstvo nastavljeno. Hrvatsko državno zajedništvo s drugim južnoslav. narodima (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca; Jugoslavija), prekinuto je u ratnom razdoblju 1941–45 (Nezavisna Država Hrvatska). Obnovljeno je 1945. sa stvaranjem socijalist. Jugoslavije (Hrvatska kao socijalistička republika), a s njezinim raspadom 1990–91., H. je postala samostalna država.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.