Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Gruzija (gruzinski: Sakartvelo), država u Zakavkazju, dijelom uz Crno more; 69 493 km2, 4 371 535 st. Gl. grad Tbilisi; veći gradovi: Kutaisi, Rustavi, Batumi. Pretežito planinska zemlja; na S Veliki Kavkaz (5068 m), a na I Mali Kavkaz (2850 m). Na Z, u donjem toku rijeke Rioni, Kolhidska nizina. Klima suptropska (primorje, Kolhidska nizina) do umjereno kontinentalna (Veliki Kavkaz). Gl. rijeka Kura. Stanovnici su Gruzijci (70%), Armenci (8%), Rusi (6%), Azeri (6%), Oseti (3%), Abhazi i dr. Sveuč. u Tbilisiju. U crnomorskom primorju i u nizini uzgajaju se čaj, agrumi, duhan, vinova loza, voće te dudov svilac. U S dijelu stočarstvo (goveda, svinje, ovce i koze). Ležišta manganove rude, ugljena, barita, nafte, željezne rude i dr. Mineralna termalna vrela. Metalurgija, ind. strojeva, kem., drvna i prehr. ind. Luke Batumi, Poti i Suhumi. – pov Stare države Kolhidu i Iberiju pokorili su Rimljani u ← 1. st. U 4. st. u G. se proširilo kršćanstvo, a to je pogodovalo razvoju pismenosti. U 12–13. st. G. postaje jaka država; ruše je Mongoli krajem 14. i početkom 15. st. U 16–18. st. pod vlašću Turske i Perzije; 1783. prihvatila rus. protektorat, 1801. anektirala je Rusija. 1917. uspostavljena sovj. vlast; 1918–21. menjševička vlada pod kontrolom Nijemaca; 1922. u sastavu Zakavkaske SFSR; Gruzijska SSR od 1936. Na prvim višestranačkim izborima 1990. pobijedio je oporbeni blok pod vodstvom Zviada Gamzahurdije, koji postaje predsj. i uspostavlja autoritarni režim. Nezavisnost je proglašena 1991. Nakon sukoba oko vlasti, 1992. na čelu države bilo je vojno vijeće; 1993. premijer je bio Eduard Ševarnadze (1995–2003. predsjednik). 1990-ih i poč. 2000-ih državnu stabilnost narušava pobuna u Abhaziji i Južnoj Osetiji (1993. Abhaziji je zajamčena autonomija); primirje je uspostavljeno 1992–93. a nadziru ga ruske mirovne snage. Od 2004. predsjednik je Mihail Šakašvili.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Gruzija. Država u Zakavkazju, 69 700 km2 i 5,5 mil. st. Gl. grad Tbilisi. Najstariji gruz. klubovi ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2014.