Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Alžir, država u SZ Africi; 2 381 741 km2, 29 100 900 st. Gl. grad Alžir. Uz Sredozemno more gorje Tell ili Mali Atlas (najviši vrh Djurdjura, 2306 m), a na J rubu Alžirskog visočja Saharski Atlas (Jebel Aurès, 2328 m); u saharskom dijelu A. je planinski masiv Ahaggar (Tahat 2918 m). Klima u primorju sredozemna, u unutrašnjosti kontinentalna. Rijeke većinom bujice (vadi), najveće: Tafna, Sig, Chéliff, Medjerda. Jezera su slana: Šot el-Hodna, Šot el-Melrhir i dr. U primorju mediteranske kulture, na visočju šume hrasta plutnjaka i cedra, u stepi halfa-trava. Stanovnici: Arapi, Berberi, Francuzi. Poljodjelstvo: pšenica, ječam, riža, zob, vinova loza, masline, datulje i dr. Stočarstvo, ribarstvo (morsko). Rudarstvo: nafta, zemni plin, željezna ruda, fosfati, cinkove, manganove, olovne i dr. rude. Tekst. ind., tvornice duhana, cementa, gume, kem. i prehr. proizvoda. Gl. luke.: Alžir, Arzew, Oran (Ouahran), Annaba, Skikda. Međunar. zračne luke: Alžir, Oran, Qacentina, Annaba, Tlemcen, Hassi Messaoud. – pov Nastavali ga berberski Numiđani (← 5000). Feničani koloniziraju primorje od ← 12. st. Jaka numidijska kraljevina pod Masinisom, rim. saveznikom u borbi protiv Kartažana. Od ← 46. rim. kolonija; od 395. pod Bizantom, 429–533. pod Vandalima i ponovno pod Bizantom do potkraj 7. st., kada su zemlju pokorili Arapi koji postaju većinsko stanovništvo. Arap. države Ziridâ i Hamadidâ (10–12. st.), Almoravidâ i Almohadâ (11–13. st.). Od 1518. zavladali su Turci. Alž. vladari tur. podrijetla (1600–1830) priznavali su samo nominalno vlast sultana. Francuzi su u prodorima 1830–47. osvojili A., koji je 1848. proglašen franc. teritorijem. Oružanom pobunom koju je 1954. organizirala Alžirska fronta nac. oslobođenja (AFLN), počeo je sedmogodišnji rat za neovisnost, a 1958. formirana je privremena vlada. Nakon sporazuma s Francuskom u Evianu (1962) A. je proglasio neovisnost 3. 7. 1962. Za predsj. republike izabran je A. Ben Bella. U drž. udaru 1965. Ben Bella je uklonjen, a šef države postao H. Bumedijen. 1976. izbija rat između A. i Maroka zbog Zapadne Sahare. Nakon smrti H. Bumedijena (1978), novi šef države Š. Bendžedid poduzima ekon. i polit. reforme radi uvođenja tržišne privrede i višestranačke polit. demokracije. Poč. 1992. Š. Bendžedid podnosi ostavku, pošto je na prvim višestranačkim izborima pobijedila Fronta islamskog spasa. Vlada i vojska poništavaju rezultate izbora, a na čelo države dolazi peteročlano vijeće s predsj. Ali Kafijem. Fronta islamskog spasa stavljena je izvan zakona. Sukobi vojske i fundamentalista traju, uz mnogobrojne žrtve. Poč. 1994. za predsj. je imenovan Liamine Zeroual a nakon izbora 1999. predsjednik postaje Abdelaziz Bouteflika. Sukobi s islamističkim pobunjenicima nastavljeni su u drugoj polovici 1990-ih i početkom 2000-ih (više od 100 000 poginulih).


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Alžir. Država u sjev. Africi; 2 381 741 km2 i 30,4 mil. st. Gl. grad Alžir (El Jaza’ir). Nogomet se ...

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.