Početna O portalu Upute Kontakt

LZMK
Portal znanja LZMK

LZMK
Portal znanja LZMK


Europa, zapadni dio kopnene mase Euroazije; drži se kontinentom zbog kulturne, polit. i gospodarske uloge u svijetu; 10 368 047 km2, 795 mil. st. (77 st. na 1 km2). Po građi se sastoji od starijega dijela (Baltički štit, Ruska ploča i SZ dio Europe) i mlađega (ml. nabrana gorja), u kojem su najviše planine Alpe (Mt Blanc, 4807 m), Andaluzijsko gorje (3481 m) i Pireneji (3404 m). Planine zauzimaju 17%, a nizine 5% Europe. U pleistocenu je kontinentalni led pokrivao o. 6 mil. km2. Bile su zaleđene i neke planine (Alpe, Pireneji, Karpati, Andaluzijsko gorje te nekoliko planina na Balkanskome poluotoku). Najveći poluotoci: Skandinavski, Pirenejski, Apeninski i Balkanski; najveći otoci: Velika Britanija, Irska, Island, Korzika, Sardinija, Sicilija, Cipar i Kreta. Klima, osim na krajnjem S, umjerena; gl. su joj tipovi: oceanska ili atlantska, sredozemna ili mediteranska, srednjo-eur. i istočno-europska. Zbog Golfske struje atlantska eur. obala ne zaleđuje se sve do 71°S. Toj klimi pripada uzak pojas uz Atlantski ocean do krajnjega eur. S; sredozemna klima zahvaća uzak primorski pojas oko Sredozemnoga mora. U srednjoeur. tipu klime god. kolebanje temp. raste prema I, dok se god. količina padalina smanjuje. Najdulje rijeke: Volga (3530 km) u I polovici, Dunav (2857 km) u Z polovici. Najveća jezera Ladoga, Onega, Vänern, Čudsko jezero, Vättern i Saimaa. Ledenjaci pokrivaju 119 000 km2. U florističkome pogledu E. pripada holarktičkome području; u vegetacijskome pogledu dijeli se na nekoliko gotovo paralelnih zona. Na krajnjem S razvijena je tundra; ona prema J prelazi u pojas šume tundre, taj pak u pojas crnogorične i brezove šume (tajga), koje još južnije prelazi u mješovite četinjačno-listopadne šume. JI od pojasa šume pruža se šumo-stepa, koja u Ukrajini prelazi u pravu stepu, a u Podunavlju se nastavlja u Panonsku stepu. Oko Sredozemnoga mora razvila se zimzelena makija, sredozemna šikara (garig) i kamenjara (frigana). Životinjski svijet pripada palearktičkomu području. Stanovnici su Slaveni, Romani, Germani, manji indoeur. narodi (Grci, Irci, Litavci, Letonci, Albanci i Romi), ugrofinski narodi (Madžari, Finci, Kareli, Estonci i Laponci), tursko-tatarski narodi (Tatari, Baškirci, Kirgizi i Turci), te Židovi i Baski. Slaveni, Romani i Germani čine 90% ukupnoga eur. stanovništva. U krajevima s oceanskom klimom (Britanski otoci, Bretanja, Nizozemska, Danska) i u sr. i visokome gorju razvilo se intenzivno stočarstvo s ind. mliječnih proizvoda. Važan je morski ribolov, os. u Sjevernome i Norveškome moru (haringa i bakalar) te u Sredozemnome moru (srdela, tunj). Znatne su rezerve šuma. Od svjetskoga su značenja ležišta ugljena i nafte (Sjeverno more). Po gustoći želj. mreže E. je na prvome mjestu u svijetu; na drugome je mjestu po unutarnjim vodenim putovima. Vrlo razvedena morska obala povoljna je za morski promet. Najprometnije su morske luke u ind. područjima (Rotterdam, Antwerpen, Hamburg, Le Havre, London); u Sredozemlju su najveće Marseille i Genova. Razvijen kontinentalni i interkontinentalni zračni promet.


članak preuzet iz Hrvatskog obiteljskog leksikona, izdanje 2005.

Europa

Krležijana


Hrvatski biografski leksikon

Medicinski leksikon


Istarska enciklopedija

Filmski leksikon


Nogometni leksikon

Hrvatski obiteljski leksikon



© LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018.